Treća rata poreza na imovinu: rok, kamata i kazne

Dokumenti za porez na imovinu, kalkulator i ključevi stana na stolu

Ako imate stan, lokal, kancelariju, magacin ili drugo nepokretno vlasništvo, treća rata poreza na imovinu nije obaveza koju treba ostaviti za kraj dana. Za 2026. godinu, zakonski rok za uplatu treće tromesečne rate bio je 14. avgust, pa proverite status uplate odmah — posebno ako je nalog zadat nakon bankarskog preseka ili nije izvršen.

Porez na imovinu se često izgubi među fakturama, zaradama, PDV prijavama i tekućim troškovima firme. Međutim, kašnjenje može pokrenuti obračun kamate, a ignorisanje obaveze može dovesti i do postupka prinudne naplate.

Treća rata poreza na imovinu dospeva u avgustu

Porez na imovinu plaća se godišnje, ali u četiri tromesečne rate. Treća rata odnosi se na period jul–septembar, a redovan rok za uplatu je 45 dana od početka tromesečja, što u praksi za 2026. znači 14. avgust.

Ovu obavezu najčešće prate lokalne poreske administracije, odnosno gradovi i opštine. Zato iznos, račun za uplatu i poziv na broj nisu univerzalni za celu Srbiju: zavise od mesta gde se nepokretnost nalazi i od rešenja koje ste dobili.

Rata Period na koji se odnosi Uobičajeni rok plaćanja
Prva rata januar–mart sredina februara
Druga rata april–jun sredina maja
Treća rata jul–septembar sredina avgusta
Četvrta rata oktobar–decembar sredina novembra

Zakonsko pravilo je jasno: porez na imovinu plaća se „u tromesečnim ratama, u roku od 45 dana od dana početka tromesečja”. Tekst propisa i aktuelne informacije proveravajte preko Poreske uprave, kao i na sajtu lokalne poreske administracije vaše opštine ili grada.

Važno: rok se odnosi na obveznike poreza na imovinu, ne automatski na svakog preduzetnika ili frilensera. Ako radite kao paušalac, ali ne posedujete nepokretnost na koju se porez odnosi, ova obaveza možda nije vaša. Ako imate stan koji izdajete, poslovni prostor, lokal ili kuću, proverite rešenje bez obzira na to da li poslujete kao paušalac, preduzetnik koji vodi knjige ili vlasnik d.o.o.

Ko plaća porez: paušalac, d.o.o. i frilenser nisu u istoj situaciji

Porez na imovinu je vezan za nepokretnost, a ne za oblik poslovanja. Preduzetnik i firma mogu imati obavezu po osnovu nekretnine koju koriste za posao, dok fizičko lice može plaćati porez na stan koji nema nikakve veze sa preduzetničkom delatnošću.

Najčešće situacije izgledaju ovako:

Situacija Ko proverava obavezu Šta je bitno
Paušalac radi od kuće u svom stanu Vlasnik stana kao fizičko lice Proverava rešenje lokalne poreske administracije
Preduzetnik koristi poslovni prostor u vlasništvu Preduzetnik ili fizičko lice, zavisno od vlasništva Bitni su vlasnik i način utvrđivanja poreza
D.o.o. poseduje kancelariju, lokal ili magacin Firma Potrebna je evidencija obaveze i uredna uplata
Frilenser iznajmljuje stan Uglavnom vlasnik nepokretnosti Zakupac nije automatski obveznik poreza na imovinu
Firma je zakupac poslovnog prostora Uglavnom vlasnik prostora Ugovor o zakupu može predvideti nadoknadu troška, ali to nije isto što i poreski obveznik

Primer iz prakse: paušalac ima stan u Kragujevcu, u jednoj sobi radi i prima klijente. Porez na imovinu za stan prati kao fizičko lice, prema rešenju lokalne poreske administracije. Paušalno oporezivanje ne ukida niti menja ovu obavezu.

Drugi primer: mali d.o.o. ima lokal u vlasništvu firme. Obaveza poreza na imovinu ulazi u finansijsku evidenciju firme i treba da bude vidljiva osobi koja prati dospeća — vlasniku, administraciji ili knjigovođi. Ako firma vodi poslovne knjige i sama utvrđuje obavezu u skladu sa propisima, ne treba čekati podsetnik kao kod rešenja koje stiže fizičkom licu.

Treći primer: frilenser radi iz iznajmljenog stana. Porez na imovinu po pravilu plaća vlasnik stana. Ipak, frilenser treba da pročita ugovor o zakupu: moguće je da ugovorom nadoknađuje deo troškova vlasniku, ali to je međusobni ugovorni odnos i ne znači da direktno plaća porez lokalnoj poreskoj administraciji.

Šta uraditi danas ako niste sigurni da li je rata plaćena

Najbrži način da izbegnete grešku jeste da ne nagađate iznos, račun i poziv na broj. Otvorite poslednje poresko rešenje, proverite promet po računu i uporedite podatke sa evidencijom lokalne poreske administracije.

Praktična provera traje nekoliko minuta:

  1. Pronađite rešenje o porezu na imovinu. Kod fizičkih lica to je najčešće rešenje lokalne poreske administracije. Kod firmi i preduzetnika koji obavezu utvrđuju samostalno, proverite obračun i prijavu na osnovu koje je obaveza evidentirana.

  2. Proverite iznos treće rate. Ne pretpostavljajte da je svaka rata ista ako je u međuvremenu stiglo novo rešenje, promenjena površina, vlasništvo ili status nepokretnosti.

  3. Proverite račun primaoca i poziv na broj. Podaci sa prošlogodišnje uplatnice nisu nužno dovoljni. Račun javnog prihoda i poziv na broj moraju odgovarati konkretnoj lokalnoj poreskoj obavezi.

  4. Pogledajte da li je uplata stvarno izvršena. Nalog koji stoji kao pripremljen, čeka autorizaciju ili je odbijen nije plaćena obaveza. Proverite status u elektronskom bankarstvu.

  5. Sačuvajte potvrdu o uplati. Ona je korisna ako se u evidenciji pojavi razlika ili ako knjigovođa traži dokumentaciju za mesečno knjiženje.

Ako je rok već prošao, ne čekajte sledeću ratu da biste „sve platili odjednom”. Uplatite dospeli dug što pre, a zatim proverite da li je obračunata kamata i da li postoji još neko dugovanje po istom poreskom računu.

Posebno obratite pažnju ako imate više nepokretnosti ili više firmi. Vlasnik jednog stana i jednog lokala može imati dve odvojene obaveze, dok preduzetnik koji radi u drugoj opštini ne treba automatski da pretpostavi da svi podaci za uplatu ostaju isti.

Kašnjenje prvo donosi kamatu, a kazna zavisi od prekršaja

Samo kašnjenje sa uplatom poreza na imovinu najčešće prvo znači obračun zakonske zatezne kamate, a ne automatsku jednokratnu novčanu kaznu istog dana. Ako dug ostane neplaćen, lokalna poreska administracija može pokrenuti postupak naplate, a dodatne sankcije zavise od konkretnog propusta i postupka.

Drugim rečima, važno je razlikovati tri stvari koje se u svakodnevnom govoru često sve nazivaju „kaznom”:

Posledica Kada nastaje Šta to praktično znači
Zatezna kamata Kada je poreska obaveza dospela, a nije plaćena Dug se povećava za kamatu obračunatu za period kašnjenja
Troškovi prinudne naplate Ako se dug ne reguliše dobrovoljno i pokrene se naplata Osnovni dug može biti uvećan dodatnim troškovima postupka
Prekršajna novčana kazna Kod utvrđenog prekršaja, na primer neispunjavanja propisane obaveze Ne određuje se proizvoljno; zavisi od propisa, obveznika i postupka

Visinu kamate ne treba računati napamet po nekoj staroj stopi sa interneta. Stopa se menja u skladu sa propisima, pa je najbezbednije proveriti stanje kod nadležnog organa ili sa knjigovođom. Takođe, ako vam neko kaže da postoji „fiksna kazna za jedan dan kašnjenja”, tražite konkretno objašnjenje: da li govori o kamati, trošku postupka ili o prekršajnoj kazni.

Za firmu je problem veći od nekoliko dana kamate kada se kašnjenja ponavljaju. Neuredne obaveze stvaraju dodatno usaglašavanje sa knjigovođom, otežavaju pregled novca na računu i mogu dovesti do situacije da tek pri kraju godine otkrijete više dospelih stavki.

Ovo nije pravni ni poreski savet za pojedinačnu situaciju. Ako imate spor oko rešenja, promenu vlasništva, nasledstvo, zakup, poslovni prostor ili veći dug, proverite stanje kod lokalne poreske administracije i konsultujte knjigovođu ili poreskog savetnika.

Kako da ne propustite četvrtu ratu i ostale lokalne obaveze

Najbolja zaštita od kašnjenja nije pamćenje rokova, već jednostavan sistem: jedna lista obaveza, vlasnik svake obaveze i podsetnik nekoliko dana pre dospeća. Porez na imovinu je predvidiv, jer se javlja četiri puta godišnje.

Za malu firmu dovoljan je sledeći minimum:

  • napravite kalendar poreskih i lokalnih obaveza za celu godinu;
  • uz svaku obavezu napišite iznos, račun primaoca, poziv na broj i osobu koja plaća;
  • stavite prvi podsetnik sedam dana ranije, a drugi dva dana pre roka;
  • jednom mesečno proverite stanje obaveza sa knjigovođom;
  • nakon plaćanja upišite datum uplate i sačuvajte potvrdu na istom mestu kao rešenje.

Ako ste vlasnik d.o.o, korisno je da razdvojite obaveze koje plaća firma od privatnih obaveza vlasnika. Stan u ličnom vlasništvu, poreska obaveza firme za lokal i troškovi zakupa mogu se lako pomešati kada sve stoji u istom inbox-u.

Paušalac može imati jednostavniji sistem: folder za poreska rešenja, tabela sa četiri rate i kalendarski podsetnici. Ipak, „jednostavnije” ne znači da obavezu treba držati u glavi. Paušalno oporezivanje već ima svoje mesečne obaveze, pa se tromesečni porez na imovinu lako previdi.

Kod frilensera je ključna provera vlasništva i ugovora. Ako ste vlasnik nekretnine, pratite porez na imovinu kao fizičko lice. Ako ste zakupac, sačuvajte ugovor i jasno razdvojite zakupninu, komunalne troškove i eventualnu ugovorenu nadoknadu poreza vlasniku.

Kada treba reagovati odmah, a kada prvo proveriti rešenje

Ako znate da je obaveza dospela i uplata nije izvršena, reagujte odmah: platite dug prema važećim podacima i proverite kamatu. Ako niste sigurni da li ste obveznik, da li je rešenje ispravno ili da li je nekretnost pravilno evidentirana, prvo pribavite tačne podatke od lokalne poreske administracije.

Nemojte čekati ako:

  • imate važeće rešenje i jasno vidite dospelu neplaćenu ratu;
  • banka pokazuje da je raniji nalog odbijen ili nije autorizovan;
  • znate da je novac na računu iskorišćen za druge troškove;
  • već imate raniji dug po istom osnovu.

Prvo proverite dokumentaciju ako:

  • ste kupili, prodali ili nasledili nepokretnost;
  • promenili ste adresu, površinu ili namenu prostora;
  • stiglo je novo rešenje sa drugačijim iznosom;
  • niste sigurni da li plaćate kao fizičko lice, preduzetnik ili pravno lice;
  • zakupodavac traži nadoknadu poreza, a ugovor nije jasan.

U poslednjem slučaju nemojte mešati odnos sa zakupodavcem i poresku obavezu prema gradu ili opštini. Ugovor može regulisati ko snosi trošak, ali rešenje i poreski obveznik određuju se prema propisima i konkretnim okolnostima.

Kako ovo rešava Fakturko

Porez na imovinu ne plaća se kroz Fakturko, ali Faktor može da pomogne da poreske i poslovne obaveze ne ostanu zakopane među porukama, računima i fakturama. Možete mu poslati poruku i pitati šta vam dospeva, ko vam duguje i koje obaveze treba proveriti sa knjigovođom.

Kad su fakture, ulazni računi i dugovanja pregledni na jednom mestu, lakše je planirati novac za poreze, zakup, zarade i druge obaveze. Mesečni paket faktura za knjigovođu dodatno smanjuje prepisivanje i traženje dokumenata kada treba proveriti stanje firme.

Treća rata je već dospela, zato sada proverite uplatu i dokumentaciju, a zatim odmah zabeležite sledeći rok u svom kalendaru. Ako želite manje ručnog praćenja poslovnih obaveza i faktura, probajte Fakturko besplatno i napravite nalog za 2 minuta.

Česta pitanja

Kada je rok za uplatu treće rate poreza na imovinu u Srbiji?

Porez na imovinu plaća se u četiri tromesečne rate, a treća rata se odnosi na period od jula do septembra. Zakonski rok je 45 dana od početka tromesečja, što je za 2026. godinu bilo 14. avgusta. Uobičajeno, treća rata dospeva sredinom avgusta svake godine. Tačan iznos, račun za uplatu i poziv na broj proveravaju se u rešenju lokalne poreske administracije.

Da li paušalac plaća porez na imovinu ako radi od kuće?

Paušalno oporezivanje samo po sebi ne određuje obavezu poreza na imovinu, jer je ovaj porez vezan za nepokretnost i njenog vlasnika. Ako paušalac radi iz svog stana, porez na taj stan najčešće plaća kao fizičko lice, prema rešenju lokalne poreske administracije. Rad od kuće ne ukida obavezu plaćanja poreza na imovinu. Ako paušalac nema nepokretnost u vlasništvu, ova poreska obaveza možda nije njegova.

Ko plaća porez na imovinu za iznajmljeni poslovni prostor ili stan?

Po pravilu, poreski obveznik poreza na imovinu je vlasnik nepokretnosti, a ne zakupac. Zato frilenser koji iznajmljuje stan ili firma koja zakupi kancelariju uglavnom ne plaćaju ovaj porez direktno lokalnoj poreskoj administraciji. Ipak, ugovor o zakupu može predvideti da zakupac vlasniku nadoknađuje deo ili ceo trošak poreza. Takva ugovorna nadoknada nije isto što i direktna poreska obaveza zakupca.

Šta da uradim ako nisam siguran da li je treća rata poreza na imovinu plaćena?

Najpre pronađite poslednje rešenje o porezu na imovinu ili obračun obaveze, ako firma sama utvrđuje porez. Zatim proverite iznos rate, račun primaoca i poziv na broj, jer podaci ne moraju biti isti kao prethodne godine. U elektronskom bankarstvu proverite da li je nalog zaista izvršen, a ne samo pripremljen, na čekanju ili odbijen. Sačuvajte potvrdu o uplati i, ako postoji neslaganje, proverite stanje kod lokalne poreske administracije.

Šta se dešava ako zakasnim sa uplatom poreza na imovinu?

Kašnjenje sa uplatom poreza na imovinu najčešće prvo dovodi do obračuna zakonske zatezne kamate na dospeli dug. Ako je rok prošao, najbolje je da dug uplatite što pre, umesto da čekate narednu ratu. Nakon uplate proverite da li je evidentirana kamata i da li postoji još neizmirenih obaveza po istom poreskom računu. Dugotrajno ignorisanje obaveze može dovesti do postupka prinudne naplate, a posledice i eventualne kazne zavise od konkretnog prekršaja i okolnosti.