Paušal 2026: limiti, uslovi i ko ispada iz sistema

Preduzetnik računa poreske obaveze i limite za paušalno oporezivanje u 2026. godini

Uzmimo primer preduzetnika-programera koji je izgubio paušalni status jer je u decembru primio uplatu od 850.000 dinara koja ga je prebacila preko limita — a on je bio ubeđen da ima još „bar milion prostora". Nije imao. Paušal je najjednostavniji poreski status u Srbiji, ali kad pukne, pukne skupo.

Ovo je pregled koji bih voleo da mi je neko dao pre nego što sam prvi put otvarao paušal: kako funkcioniše limit od 6 miliona, koje su delatnosti isključene, šta se dešava kad ispadneš i kako da to na vreme vidiš.

Šta je paušalno oporezivanje i zašto je toliko popularno

Paušalno oporezivanje je pojednostavljen poreski status za preduzetnike gde se porez i doprinosi plaćaju na paušalno utvrđen prihod — Poreska uprava ti rešenjem odredi mesečnu obavezu na osnovu delatnosti, opštine i drugih parametara, i to je to. Ne vodiš poslovne knjige, ne praviš bilans, ne obračunavaš porez na dobit.

U praksi većina paušalaca mesečno plaća od oko 15.000 do 45.000 dinara ukupnih obaveza (porez + PIO + zdravstveno), zavisno od šifre delatnosti, opštine i staža. Konkretan iznos za tvoju šifru delatnosti proveri u kalkulatoru Poreske uprave — brojke se koriguju svake godine i menjaju se po opštinama.

Zato je paušal privlačan: predvidiv, jeftin za administraciju, ne treba ti knjigovođa u klasičnom smislu (porez i doprinose ti Poreska uprava utvrđuje rešenjem, a ti ih plaćaš mesečno). Ali ima tvrde uslove.

Limit od 6 miliona dinara: šta se stvarno računa

Godišnji limit za paušal je 6.000.000 dinara ukupnog prometa u kalendarskoj godini. Ako pređeš taj iznos, gubiš pravo na paušalni status i prelaziš u sistem vođenja poslovnih knjiga — obavezno.

Ključna stvar koju mnogi promaše: računa se promet, ne dobit. Nije bitno koliko si zaradio, bitno je koliko je ušlo kroz fakture. Ako si programer koji je fakturisao 5.800.000 dinara i imao 200.000 troškova (laptop, licence), tvoj promet je i dalje 5.800.000 — dobit je 5.600.000, ali to Poresku ne zanima za ovu granicu.

Šta ulazi u promet:

  • Sve izdate fakture (naplaćene i nenaplaćene, zavisi od tumačenja — praksa je da se gleda fakturisani promet)
  • Prihodi iz zemlje i inostranstva
  • Prihodi u dinarima i devizama (preračunato po kursu na dan uplate)
  • Naknade po ugovoru o delu ako ih fakturišeš kroz preduzetničku radnju

Šta NE ulazi:

  • Uplate koje su refundacije ili greške i vraćene su
  • Privatni prilivi na privatni račun (ali pazi — svaki priliv na poslovni račun se posmatra kao prihod dok ne dokažeš suprotno)

Praktičan savet: vodi evidenciju fakturisanog prometa po mesecu od januara. Ako u julu vidiš da si prešao 3,5 miliona, znaš da druga polovina godine mora da bude sporija ili planiraš prelazak.

Ko može da bude paušalac: uslovi 2026

Da bi bio paušalac, moraš da ispuniš sve ove uslove istovremeno:

Uslov Detalj
Promet Do 6 miliona dinara godišnje
Delatnost Nije na listi isključenih delatnosti
Obveznik PDV-a NE — paušalac ne sme biti u PDV sistemu
Zaposleni Nisu prepreka — zakon ne ograničava broj radnika
Forma Registrovan kao preduzetnik (radnja), ne DOO

Detaljnije po tačkama:

PDV je crvena linija. Čim uđeš u PDV sistem (dobrovoljno ili zato što si prešao PDV prag u prometu), gubiš paušal. Aktuelni PDV prag proveri na sajtu Poreske uprave — ne mešaj ga sa paušalnim limitom, to su dva različita broja i dva različita režima.

Zaposleni. Zakon ne postavlja uslov o broju radnika — paušalac može da zaposli radnika i ne gubi status, samo za njega plaća zaradu, porez i doprinose.

DOO ne može biti paušalac. Paušal je forma preduzetničke radnje (PR). DOO uvek vodi knjige i plaća porez na dobit.

Delatnosti koje ne mogu biti paušalne

Ovo je najveća zamka. Zakon o porezu na dohodak građana (član 40) propisuje delatnosti u kojima paušal nije dozvoljen — čak i ako si ispod limita i sve ostalo je čisto:

  • Trgovina na veliko i malo (izuzetak: prodaja iz kioska, prikolice ili pokretnog objekta)
  • Hoteli i restorani (isti izuzetak)
  • Finansijsko posredovanje
  • Poslovanje nekretninama
  • Reklamiranje i istraživanje tržišta

Paušal ne može ni preduzetnik u čiju delatnost ulažu i druga lica.

Programiranje, dizajn, konsalting, prevođenje, obuka, zanatske usluge, freelance rad u kreativnim delatnostima — sve to obično može na paušal, i tu je najveći deo srpskih paušalaca.

Šifru delatnosti biraš prilikom registracije preduzetnika u APR-u i ona određuje da li možeš na paušal. Ako imaš više šifara (glavna + sporedne), gleda se glavna, ali sporedne šifre isključene sa liste mogu da ti pokvare paušal ako po njima ostvaruješ značajan promet.

Pre registracije, zvanično proveri svoju šifru u aktuelnim propisima o paušalnom oporezivanju ili se posavetuj sa knjigovođom — greška ovde košta cele godine.

Šta se dešava kad pređeš limit

Recimo da si u novembru prešao 6 miliona. Šta sad?

Režim ne menjaš sam od sebe. Poreska uprava ti rešenjem nalaže vođenje poslovnih knjiga od polovine tekuće ili od početka naredne godine (član 42 Zakona o porezu na dohodak građana).

Do kraja godine u kojoj si prešao, dužan si da obavestiš Poresku upravu. Rok i način obaveštavanja proveri u aktuelnom pravilniku — praksa se menjala.

Ako pređeš PDV prag, moraš u PDV sistem odmah, ne čekaš januar. Prijava se podnosi u roku propisanom Zakonom o PDV-u.

Šta to konkretno znači u novcu i vremenu:

  • Trebaš knjigovođu (mesečno oko 8.000–20.000 dinara za paušalca koji je prešao, više za PDV obveznika)
  • Umesto KPO knjige vodiš poslovne knjige po sistemu dvojnog knjigovodstva
  • Plaćaš porez na prihode od samostalne delatnosti (10% na oporezivi prihod, tj. razliku prihoda i rashoda), a ne paušalni iznos
  • Ako si u PDV-u, obračunavaš 20% (ili 10% za neke usluge) PDV na svaku fakturu i podnosiš mesečne/kvartalne prijave
  • Fakture javnom sektoru ideš preko SEF-a, a ako si u PDV-u i fakture drugim PDV obveznicima

Za mnoge preduzetnike prelazak iz paušala u knjige nije katastrofa — često se ispostavi da plaćaš sličan ili manji porez jer imaš realne troškove koje sad možeš da odbiješ. Ali administracija skače.

Realni primeri: ko je paušalac, ko nije

Programer freelancer, prihod 4,2 miliona godišnje, radi za strane klijente. Paušal? Da — ispod limita, IT delatnost dozvoljena, radi sam, nije u PDV-u (usluge inostranstvu obično nisu predmet oporezivanja PDV-om). Mesečno plaća oko 25.000–35.000 dinara ukupno, zavisno od opštine.

Grafički dizajner, prihod 5,8 miliona, klijenti su srpske firme. Paušal? Da, ali oprezno — blizu je limita, i ako neki klijent traži da bude u PDV sistemu, može da bude problem. Preporuka: prati mesečni zbir.

Vlasnica online butika, prihod 3 miliona. Paušal? Verovatno ne — trgovina je uglavnom isključena delatnost. Idealno pitaj knjigovođu za konkretnu šifru i formu prodaje.

Konsultant za marketing, prihod 7,5 miliona. Paušal? Ne — prešao limit. Vodi knjige, verovatno je i u PDV sistemu.

Prevodilac koji zaposli još jednog prevodioca. Paušal? Da, ako ostane ispod limita i van PDV-a — zaposleni nije prepreka.

Instruktor jezika, prihod 2 miliona, radi iz svog stana. Paušal? Da, klasičan slučaj, minimalna administracija.

Kako pratiti limit tokom godine

Najgora greška je da limit gledaš tek u decembru. Do decembra je kasno da usporiš — fakture koje si već izdao već su fakturisani promet.

Praktičan sistem koji radi:

  1. Vodi tabelu (Excel, Google Sheets, aplikacija — nebitno) sa svakom izdatom fakturom: datum, iznos, klijent, kumulativ.
  2. Postavi mentalne pragove: kraj marta ~1,5 milion, kraj juna ~3 miliona, kraj septembra ~4,5 miliona. Ako u bilo kom trenutku značajno prelaziš pro rata iznos, planiraj.
  3. Ako se približavaš limitu u drugoj polovini godine, imaš tri opcije: (a) usporiš, (b) prebaciš deo posla u sledeću godinu (fakturišeš u januaru umesto u decembru — legalno, samo pomeri isporuku), (c) prihvatiš da prelaziš i pripremaš se za knjige.
  4. Ne zaboravi devizne uplate — one se prevode u dinare po kursu na dan uplate i ulaze u zbir.

Ako fakturišeš u eurima ili dolarima, koristi kurs NBS-a na dan uplate, ne na dan fakture — to je standardno tumačenje za utvrđivanje prometa.

Gde Fakturko ulazi u priču

Većina paušalaca počne godinu s dobrom namerom da prati zbir, a onda u julu shvati da ne zna tačno gde su. Fakturko čuva zbir izdatih faktura po godini po firmi i pokazuje ti u realnom vremenu koliko si od limita potrošio, pa na vreme vidiš kad je trenutak da usporiš.

Ako si paušalac koji radi sa stranim klijentima i fakturiše u eurima, konverzija po kursu NBS-a se radi automatski — ne moraš ručno da preračunavaš svaku fakturu. Za brzo izdavanje faktura klijentima tu je i besplatan obrazac fakture, a svaka faktura izdata u aplikaciji ulazi u zbir prema limitu.

Šta uraditi ove nedelje

Ako si paušalac, sedi 15 minuta i uradi tri stvari:

  1. Saberi sve fakture izdate od 1. januara do danas. To ti je promet do sada.
  2. Podeli sa brojem meseci koji su prošli i pomnoži sa 12 — to je tvoja projekcija za godinu. Ako je preko 5 miliona, uđi u ozbiljan režim praćenja.
  3. Proveri da li je tvoja šifra delatnosti i dalje na listi dozvoljenih za paušal — zakon se povremeno menja i bolje je da vidiš sad nego u aprilu sledeće godine.

Ako još nisi paušalac a razmišljaš — proveri šifru delatnosti pre nego što odeš u APR. Registracija je jeftina, ali ako izabereš šifru koja ne može na paušal, moraš da menjaš, a to je gnjavaža.

Paušal je i dalje najbolji poreski status za solo preduzetnika u Srbiji koji se uklapa u uslove. Ključno je da te uslove poznaješ pre nego što ti neko klijent na Novu godinu uplati fakturu koja te izbaci iz sistema. Ako želiš da zbir prometa prema limitu vidiš na kontrolnoj tabli dok fakturišeš, probaj Fakturko besplatno — nalog otvoriš i prva faktura je odmah spremna.

Česta pitanja

Koliki je limit za paušalno oporezivanje i šta se tačno računa u promet?

Godišnji limit za paušalni status u Srbiji je 6.000.000 dinara ukupnog prometa u kalendarskoj godini. Ključno je da se računa promet, a ne dobit — dakle ukupno fakturisani iznos, bez obzira na troškove poslovanja. U promet ulaze sve izdate fakture (iz zemlje i inostranstva, u dinarima i devizama preračunato po kursu na dan uplate), kao i naknade po ugovoru o delu koje fakturišeš kroz radnju. Ako pređeš 6 miliona, Poreska uprava ti rešenjem nalaže vođenje poslovnih knjiga od polovine tekuće ili od početka naredne godine.

Koje uslove moram da ispunim da bih bio paušalac u 2026. godini?

Da bi bio paušalac, moraš istovremeno da ispuniš četiri uslova: promet do 6 miliona dinara godišnje, delatnost koja nije na listi isključenih, da nisi u PDV sistemu i da si registrovan kao preduzetnik (radnja), a ne kao DOO. PDV je posebno bitna crvena linija — čim uđeš u PDV sistem (dobrovoljno ili prelaskom praga), automatski gubiš paušal. Zaposleni nisu prepreka, jer zakon ne postavlja uslov o broju radnika. DOO nikada ne može biti paušalac jer uvek vodi knjige i plaća porez na dobit.

Koje delatnosti ne mogu biti na paušalu u Srbiji?

Zakon o porezu na dohodak građana (član 40) isključuje iz paušala, bez obzira na visinu prometa, trgovinu na veliko i malo, hotele i restorane (osim kioska i pokretnih objekata), finansijsko posredovanje, poslovanje nekretninama i reklamiranje i istraživanje tržišta. S druge strane, programiranje, dizajn, konsalting, prevođenje, obuka, zanatske usluge i freelance rad u kreativnim delatnostima obično mogu na paušal — i tu je najveći deo srpskih paušalaca. Pre registracije obavezno proveri svoju šifru delatnosti u aktuelnim propisima o paušalnom oporezivanju ili se posavetuj sa knjigovođom.

Šta se dešava kada pređem limit od 6 miliona dinara kao paušalac?

Ako pređeš 6 miliona dinara tokom godine, režim ne menjaš sam od sebe: Poreska uprava ti rešenjem nalaže vođenje poslovnih knjiga od polovine tekuće ili od početka naredne godine. Dužan si da obavestiš Poresku upravu do kraja godine u kojoj si prešao limit, a rok i način provere u aktuelnom pravilniku. Ako pređeš i PDV prag, moraš odmah u PDV sistem, bez čekanja januara. U praksi to znači angažovanje knjigovođe (oko 8.000–20.000 dinara mesečno) i plaćanje poreza na prihode od samostalne delatnosti po stvarnom prihodu umesto paušalno.

Koliko paušalac mesečno plaća poreza i doprinosa i kako se to određuje?

Većina paušalaca u Srbiji mesečno plaća od oko 15.000 do 45.000 dinara ukupnih obaveza, što uključuje porez, PIO i zdravstveno osiguranje. Iznos određuje Poreska uprava rešenjem na osnovu paušalno utvrđenog prihoda — ne na osnovu stvarne zarade — a zavisi od šifre delatnosti, opštine u kojoj je radnja registrovana, staža i drugih parametara. Paušalac ne vodi poslovne knjige, ne pravi bilans i ne obračunava porez na dobit, pa je administracija minimalna. Konkretan iznos za tvoju šifru delatnosti proveri u kalkulatoru Poreske uprave jer se brojke koriguju svake godine i razlikuju po opštinama.