Fiskalizacija na rate: jedan račun ili više?

Prodavnica bele tehnike u Nišu prodala je frižider od 84.000 dinara na 12 mesečnih rata. Vlasnik je hteo da bude "uredan" pa je svakog meseca kucao novi fiskalni račun na iznos rate. Kada je došla kontrola, ispostavilo se da je duplirao promet — jer je već izdao jedan račun na ceo iznos u trenutku isporuke. Ovakvih grešaka ima više nego što mislite, a razlog je jednostavan: ljudi mešaju trenutak nastanka prometa sa trenutkom naplate.
Ovaj tekst objašnjava kako fiskalizacija stvarno funkcioniše kod prodaje na rate — kada se izdaje račun, koliko njih, šta radite ako kupac otkaže ratu, i kako se sve to razlikuje kad je u priči banka, lizing kuća ili interno kreditiranje.
Kada tačno nastaje promet kod prodaje na rate
Promet dobra nastaje u trenutku isporuke robe kupcu, bez obzira na to kako i kada se plaća. To je ključna rečenica koju treba zapamtiti. Ako danas kupcu date frižider, danas nastaje promet — i danas izdajete jedan fiskalni račun na pun iznos, čak i ako će kupac plaćati narednih 12 meseci.
Zakon o fiskalizaciji ne poznaje pojam "rata" kao osnov za izdavanje računa. Ono što zakon poznaje jeste promet na malo — trenutak kada dobro pređe iz vaše u kupčevu ruku, ili kada je usluga pružena. Broj rata je stvar ugovora između vas i kupca (ili banke), i tehnički je odvojen od fiskalizacije.
Zato ako prodajete televizor od 60.000 dinara na 6 rata po 10.000, ne izdajete 6 fiskalnih računa po 10.000 — izdajete jedan fiskalni račun na 60.000 u trenutku isporuke. Svaka naredna uplata rate je samo evidencija priliva, ne novi promet.
Tri scenarija: klasična rata, banka, i avans
Situacija se menja u zavisnosti od toga ko finansira kupovinu. Evo tri najčešća slučaja u srpskoj praksi:
| Scenario | Kada nastaje promet | Broj fisk. računa | Ko plaća prodavcu |
|---|---|---|---|
| Interni krediti/rate (vi finansirate kupca) | U trenutku isporuke robe | 1 račun na pun iznos | Kupac (u ratama, tokom više meseci) |
| Kupovina preko banke ili lizing kuće | U trenutku isporuke robe | 1 račun na pun iznos | Banka/lizing (odjednom ili u tranšama) |
| Avansno plaćanje pre isporuke | Tek kad se isporuči roba | 1 avansni + 1 konačni račun | Kupac (avans + ostatak) |
Interne rate: vi ste i prodavac i "banka"
Ovo je najčešći slučaj u manjim radnjama i kod paušalaca koji prodaju opremu (recimo prodavac muzičkih instrumenata koji kupcu odobri 4 rate). Vi predajete robu, izdajete jedan fiskalni račun na pun iznos, i kupac vam duguje razliku. Naredne uplate rata ne prolaze kroz fiskalnu kasu — evidentirate ih u knjigovodstvu kao naplatu potraživanja.
Banka ili lizing plaća umesto kupca
Kad kupac potpiše ugovor sa bankom i banka vam uplati ceo iznos (ili u nekoliko tranši), i dalje izdajete jedan fiskalni račun kupcu na pun iznos u trenutku isporuke. Banka nije vaš kupac — ona je samo platilac. Kupac je fizičko lice koje dobija frižider i račun.
Avans pre isporuke: dva različita računa
Ako kupac danas plati 20.000 dinara kao avans, a frižider dobije za 30 dana, tada:
- Danas izdajete avansni fiskalni račun (tip transakcije: avans) na 20.000.
- Za 30 dana, kad isporučite robu, izdajete konačni fiskalni račun koji tretira avans i naplaćuje ostatak.
Šta ako kupac otkaže ili ne plati ratu
Ovde ljudi obično paniče, ali procedura je jasna. Fiskalizovan promet je već zabeležen u SEF/PU sistemu — ne možete ga "obrisati". Ono što radite jeste refundacija ili korektivni račun, u zavisnosti od situacije:
- Kupac vraća robu u celosti → izdajete refundacioni fiskalni račun (tip: refundacija) na pun iznos i storniran je originalni promet.
- Kupac vraća deo robe (npr. od tri artikla vraća jedan) → refundacioni račun samo za taj deo.
- Kupac ne plati rate, ali robu zadržava → fiskalni promet ostaje kakav jeste (jer je promet stvarno nastao), a nenaplaćeno potraživanje ide u knjigovodstvo kao dubiozno.
Praktičan primer: prodavac u Kragujevcu prodao je klimu za 55.000 na 5 rata. Kupac je uplatio 2 rate pa prestao. Prodavac ne poništava fiskalni račun — račun ostaje, jer je klima kod kupca. On tuži kupca za neisplaćeni deo, a u knjigama ima potraživanje od 33.000 dinara.
PDV, e-faktura i pravna lica: kad je kupac firma
Ako je kupac fizičko lice, dovoljan je fiskalni račun. Kad je kupac pravno lice ili preduzetnik, priča je komplikovanija:
- Fiskalni račun i dalje mora da se izda (fiskalizacija se odnosi na promet na malo i kad je kupac firma, ako plaća gotovinom, karticom ili odmah preko računa).
- E-faktura preko SEF-a — obavezna ako ste u sistemu PDV ili ako je kupac budžetski korisnik.
- PDV se obračunava na ceo iznos u trenutku prometa, ne po ratama. Ako prodate opremu firmi na 12 rata, ceo PDV ide u PDV prijavu za mesec kad je nastao promet, iako će novac stizati godinu dana.
Ovo poslednje je čest bolan tačka za mala doo: firma isporuči opremu vrednu 600.000 dinara + PDV, obračuna 120.000 dinara PDV-a, i mora da ga uplati Poreskoj upravi do 15. narednog meseca — iako od kupca još nije videla ni dinara. Zato pažljivo procenite koliko rata možete da odobrite, i uvek pitajte za depozit ili avans koji pokriva bar PDV.
Praktični koraci: kako zavesti prodaju na rate
Evo redosleda koji preporučujem, testiran kroz iskustvo desetina radnji i servisa:
Korak 1 — ugovor pre isporuke. Napišite jednostavan ugovor o kupoprodaji na rate: predmet, ukupna cena, broj rata, iznos rate, datumi dospeća, šta se dešava kod kašnjenja. Ovo nije formalnost — ovo je ono što vas štiti pred sudom ako kupac ne plati.
Korak 2 — fiskalni račun na pun iznos u trenutku isporuke. Kucate normalno na kasi, artikal po artikal, sa punom cenom. Način plaćanja na fiskalnom računu možete označiti kao "drugo bezgotovinsko" ili slično (proverite šta vam dozvoljava vaš softver za fiskalizaciju) — bitno je da se vidi da nije gotovina.
Korak 3 — ako je kupac firma, e-faktura na SEF. Istog dana ili u zakonskom roku od 8 dana od nastanka prometa, izdajete e-fakturu preko SEF portala ili preko softvera koji je integrisan sa SEF-om.
Korak 4 — evidencija naplate rata. Svaki mesec kad rata stigne (na račun ili gotovinom u radnji), evidentirate priliv u knjigovodstvu. Ne kucate nov fiskalni račun. Ako kupac plaća ratu gotovinom u vašoj radnji, dajete mu potvrdu o uplati rate — to nije fiskalni dokument.
Korak 5 — PDV prijava. U mesecu prometa, ceo PDV ide u prijavu, bez obzira na naplatu.
Česte greške koje viđam kod preduzetnika
Duplo kucanje računa. Prodavac izda račun na pun iznos, pa svaki mesec kuca još jedan na iznos rate. Rezultat: prikazan promet je duplo veći nego stvarni, PDV je pogrešan, a poreska osnovica napumpana.
Kucanje računa tek kad je poslednja rata plaćena. "Sačekaću da vidim hoće li platiti sve pa ću onda izdati račun." Ovo je prekršaj — promet je nastao pre godinu dana, a fiskalizovan je danas. Kazna je realna, i za pravno lice može ozbiljno da zaboli.
Nema ugovora, samo usmeni dogovor. Kupac uplati 2 rate, prestane, i tvrdi da vam je vratio robu. Vi nemate ništa u ruci. Pisani ugovor + fiskalni račun sa napomenom broja ugovora — to je minimum.
Mešanje avansa i rate. Ako kupac plati "prvu ratu" pre isporuke, to nije rata — to je avans, i traži avansni fiskalni račun. Rata postoji tek posle isporuke.
Kupac je firma, a izdat je samo fiskalni račun. Ako je kupac u sistemu PDV ili budžetski korisnik, e-faktura preko SEF-a je obavezna. Fiskalni račun sam nije dovoljan da kupac odbije prethodni PDV.
Šta sa uslugama na rate (frilenseri i paušalci)
Kod usluga situacija je nešto drugačija jer promet usluge nastaje kad je usluga izvršena, a ne kad je ugovorena. Ako web dizajner naplati izradu sajta 180.000 dinara u 3 rate od po 60.000, pitanje je: kada je usluga izvršena?
- Ako je sajt završen i predat u martu, ceo promet nastaje u martu → jedan račun na 180.000.
- Ako je ugovoreno da radite u fazama (dizajn, razvoj, launch), i svaka faza je posebna usluga sa prijemom → svaka faza je poseban promet i poseban račun.
- Ako kupac plati prvu ratu pre početka rada → to je avans, traži avansni račun.
Paušalac koji nije u sistemu fiskalizacije (jer ne prodaje robu krajnjim kupcima na malo) izdaje običnu fakturu, ne fiskalni račun. Ali logika ostaje ista: faktura se izdaje po nastanku prometa, ne po dinamici naplate.
Gde Fakturko ulazi u priču
Prodaja na rate stvara knjigovodstveni haos ako nemate sistem: fiskalni račun ide u trenutku isporuke, e-faktura na SEF u roku od 8 dana, avansni računi kad je avans, refundacije kad se roba vraća, i praćenje ko duguje koju ratu. Ako sve to radite ručno na tri različita mesta — pravite grešku pre ili kasnije.
Fakturko + SEF integracija ovo skida na jedno mesto: izdajete fakturu za punu vrednost prometa (sa avansnom evidencijom ako je bilo avansa), sistem je automatski šalje na SEF, a Faktor — AI asistent preko Telegrama ili WhatsAppa — prati koje su rate stigle i podseća vas ko kasni. "Faktore, ko od kupaca na rate mi duguje više od 30 dana?" i dobijate listu, sa predlogom opomene, uključujući verziju sa popustom za brzo plaćanje.
Prodaja na rate nije komplikovana kad razumete jednu stvar: fiskalizujete promet, ne uplatu. Napravite jedan uredan račun u trenutku isporuke, ugovor koji vas štiti, i sistem za praćenje ko koliko duguje — i više nemate razloga da se plašite kontrole ni kupca koji "zaboravi" na treću ratu. Ako želite da vam sve to radi jedan alat umesto tri, možete napraviti nalog na Fakturku besplatno i probati prvu fakturu za dva minuta.
Česta pitanja
Kada se izdaje fiskalni račun kod prodaje na rate — jedan ili više?
Kod prodaje na rate izdaje se jedan fiskalni račun na pun iznos u trenutku isporuke robe, bez obzira na broj rata. Zakon o fiskalizaciji ne poznaje pojam 'rata' kao osnov za izdavanje računa — bitan je trenutak kada dobro pređe iz prodavčeve u kupčevu ruku. Naredne uplate rata ne prolaze kroz fiskalnu kasu, već se evidentiraju u knjigovodstvu kao naplata potraživanja. Izdavanje novog računa za svaku ratu vodi ka dupliranju prometa i problemima u kontroli.
Kako se fiskalizuje prodaja kada banka ili lizing kuća plaća umesto kupca?
I u slučaju kada banka ili lizing kuća finansira kupovinu, prodavac izdaje jedan fiskalni račun kupcu (fizičkom licu) na pun iznos u trenutku isporuke robe. Banka nije kupac — ona je samo platilac koji izmiruje obavezu umesto kupca. Uplata od banke može stići odjednom ili u tranšama, ali to ne utiče na fiskalizaciju. Račun se glasi na ime kupca koji stvarno preuzima robu.
Šta se dešava sa fiskalnim računom ako kupac prestane da plaća rate?
Ako kupac zadrži robu ali ne plaća rate, fiskalni račun se ne poništava jer je promet stvarno nastao u trenutku isporuke. Nenaplaćeno potraživanje se u knjigovodstvu vodi kao dubiozno i može se pokrenuti sudski postupak za naplatu. Refundacioni fiskalni račun se izdaje samo ako kupac vraća robu — u celosti ili delimično. Fiskalizovan promet u SEF/PU sistemu ne može se obrisati, samo se koriguje refundacijom kada za to postoji osnov.
Kako se obračunava PDV kod prodaje na rate pravnom licu?
PDV se obračunava na ceo iznos u trenutku prometa, a ne po ratama kako novac stiže. To znači da ako isporučite opremu firmi na 12 rata, ceo PDV ulazi u PDV prijavu za mesec kada je nastao promet i mora biti uplaćen Poreskoj upravi do 15. narednog meseca. Ovo može predstavljati ozbiljan problem za likvidnost jer prodavac plaća PDV pre nego što naplati novac od kupca. Preporuka je da se traži avans ili depozit koji pokriva bar iznos PDV-a.
Kako se fiskalizuje avansno plaćanje pre isporuke robe?
Kod avansnog plaćanja izdaju se dva fiskalna računa: prvo avansni fiskalni račun (tip transakcije: avans) u trenutku kada kupac uplati avans, i zatim konačni fiskalni račun u trenutku isporuke robe. Konačni račun tretira već uplaćeni avans i naplaćuje razliku do pune cene. Promet dobra pravno nastaje tek u trenutku isporuke, ne u trenutku avansa. Ovo je jedini scenario u kome jedna prodaja generiše više od jednog fiskalnog računa.