Q3 akontacija paušalaca 15.8.2026: šta ako zakasniš

Kalendar i poreski dokumenti na radnom stolu kao podsetnik na Q3 akontaciju paušalaca 15.8.2026.

Sredina avgusta, godišnji odmor, klijenti ne odgovaraju, a Poreska uprava ne uzima pauzu. Do 15. avgusta 2026. paušalci u Srbiji moraju da plate treću mesečnu akontaciju poreza i doprinosa — i baš ta uplata najčešće promakne jer pada usred sezone odmora. Ako si zakasnio ili tek shvataš da si zaboravio, evo šta se tačno dešava, koliko košta i kako da to više nikad ne bude tvoj problem.

Šta se plaća do 15. avgusta i zašto baš taj datum

Paušalac u Srbiji ne plaća porez jednom godišnje, već mesečno, u jednakim akontacijama na osnovu rešenja Poreske uprave. Rok za svaku mesečnu akontaciju je 15. u mesecu za prethodni mesec. To znači da se do 15. avgusta 2026. plaća akontacija za jul 2026.

Uplata se sastoji iz tri dela koja idu na različite uplatne račune:

Šta plaćaš Kome ide Napomena
Porez na prihod od samostalne delatnosti Republički budžet Iznos iz rešenja
Doprinos za PIO Fond PIO Obavezan za sve paušalce
Doprinos za zdravstveno osiguranje RFZO Obavezan ako nisi osiguran po drugom osnovu
Doprinos za nezaposlenost NSZ Ako si obveznik po rešenju

Ukupan iznos je onaj koji ti je Poreska uprava upisala u rešenje o paušalnom oporezivanju za 2026. godinu. Ako još nisi dobio novo rešenje za tekuću godinu, plaćaš po starom rešenju — to je pravilo koje je i Poreska uprava više puta potvrđivala na svom sajtu.

Zašto baš 15. avgust boli više od ostalih rokova? Zato što je to jedini letnji rok koji pada sredinom kolektivnog godišnjeg odmora. Banka radi, ali ti si na moru, knjigovođa je zatvorio kancelariju, a e-Banking aplikacija traži TAN koji je ostao u fioci u Beogradu. Otud i statistika koju svaki knjigovođa zna napamet: najviše zakasnelih uplata paušalaca u godini je upravo za jul.

Šta se konkretno dešava ako zakasniš

Ako 15. avgust prođe bez uplate, Poreska uprava ne šalje odmah opomenu — sistem tiho počinje da ti obračunava kamatu za kašnjenje od prvog dana posle roka. Kamata teče za svaki dan zakašnjenja, računa se na neplaćeni iznos poreza i doprinosa, po stopi koja je vezana za referentnu kamatnu stopu Narodne banke Srbije uvećanu za 10 procentnih poena (to je pravilo iz Zakona o poreskom postupku i poreskoj administraciji — aktuelnu visinu stope proveri na sajtu Poreske uprave, jer se menja kad NBS menja referentnu stopu).

Praktično, evo šta se dešava po fazama:

  1. Dan 1–30 kašnjenja: Teče samo zakonska zatezna kamata. Nema kazne, nema opomene, ne dešava se ništa dramatično — ali dug raste svaki dan.
  2. Dan 30+: Poreska uprava može poslati opomenu za plaćanje sa rokom od 5 dana. Opomena stiže na adresu sedišta radnje ili u eSanduče (Poreski portal / eUprava).
  3. Ako ne platiš ni po opomeni: Sledi rešenje o prinudnoj naplati. Poreska uprava može blokirati tekući račun radnje i skinuti dug direktno.
  4. Prekršajna prijava: Za neplaćanje poreza u roku Zakon predviđa i prekršajnu kaznu za preduzetnika. Iznosi kazni se menjaju, pa umesto konkretne cifre — proveri aktuelni raspon u članu koji reguliše prekršaje u ZPPPA.

Ključno je da razumeš razliku: kamata nije kazna. Kamatu plaćaš uvek kada zakasniš, čak i jedan dan. Kazna dolazi tek ako situaciju ignorišeš.

Mali primer računice

Recimo da je tvoja mesečna akontacija ukupno 28.000 dinara (porez + doprinosi zbirno) i da zakasniš 20 dana. Kamata za tih 20 dana na taj iznos je red veličine nekoliko stotina dinara — dakle nije katastrofa ako platiš čim se setiš. Katastrofa počinje ako ostaviš da se to gomila mesecima, jer se svaka nova mesečna akontacija dodaje na dug i kamata teče na sve veći iznos.

Zapamti pravilo: plati čim se setiš, ne čekaj sledeći 15. Svaki dan ranije = manje kamate.

Kako da platiš zaostalu akontaciju (koraci)

Ako si tek shvatio da si preskočio 15. avgust, evo šta radiš odmah — bez panike, bez zvanja knjigovođe u 22h.

Korak 1: Nađi rešenje o paušalnom oporezivanju za 2026. Ono ti je stiglo na eSanduče ili poštom. Tu piše tačan iznos svake akontacije i uplatni računi. Ako ga ne nalaziš, možeš ga preuzeti sa Poreskog portala (ePorezi) pod svojim PIB-om.

Korak 2: Proveri stanje na poreskoj kartici. Na portalu ePorezi imaš uvid u poresku karticu — vidiš tačno koliko duguješ za porez, koliko za PIO, koliko za zdravstveno i koliko je kamata do današnjeg dana. Ovo je jedini pouzdan izvor — ne oslanjaj se na sopstveni Excel.

Korak 3: Uplati glavnicu za jul. Iznos iz rešenja podeli na tri (ili četiri, ako plaćaš i nezaposlenost) naloga za prenos, na tačne uplatne račune sa tačnim pozivima na broj. Poziv na broj ti je uvek u formatu koji sadrži tvoj PIB i model 97 (ili sličan, zavisno od uplate — u rešenju je sve navedeno).

Korak 4: Uplati kamatu. Kamata se uplaćuje odvojenim nalogom na poseban uplatni račun za kamatu. Iznos kamate za konkretan broj dana kašnjenja izračunaj po formuli sa sajta Poreske uprave, ili traži od knjigovođe da ti pošalje tačan iznos. Ne moraš je uplatiti u istoj sekundi kao glavnicu — ali je poželjno da ne ostavljaš.

Korak 5: Sačuvaj potvrde. Screenshotuj naloge iz e-Bankinga i sačuvaj ih u folder „Porezi 2026 / Jul". Ako ikad bude nesuglasice sa Poreskom, imaš dokaz kada je i koliko uplaćeno.

Situacije iz prakse: šta rade paušalci u julu i avgustu

Marija, dizajnerka na paušalu, na moru od 5. do 20. avgusta. Marija je pametna: 14. avgusta uveče, dok deca spavaju, otvori mBanking, plati akontaciju za jul, screenshotuje nalog i vrati se na terasu. Njoj se nikad ništa ne dešava jer ima jedno pravilo — plati na 14., ne na 15., da ne bi ispalo da je banka provajder problema.

Nikola, IT frilenser na paušalu, u inostranstvu na projektu. Nikola je zaboravio jul. Setio se 3. septembra kad je otvarao eSanduče zbog nečeg drugog i video obračun kamate. Uplatio je glavnicu istog dana, kamatu sutradan (bilo je oko 400 dinara), i to je bio kraj priče. Poreska nije poslala ni opomenu jer se to rešava pre 30. dana.

Jelena, kozmetički salon na paušalu, likvidnost slaba u julu. Jelena zna da neće imati keš na 15. avgustu jer joj se klijenti prorede u julu. Ona namerno plaća 20. jula za jul (dakle unapred, iz junskog prometa), da ne rizikuje. Ovo je legalno i preporučeno — nema smetnje da platiš pre roka.

Zajednički imenilac ovih priča: niko ne čeka opomenu. Svi imaju sistem podsetnika i paru odvojenu za porez.

Kako da ti se ovo više nikad ne dogodi

Godišnji kalendar paušalca je zapravo trivijalan — 12 istih datuma. Ako 15. u mesecu padne u neradni dan (subota, nedelja, praznik), rok se pomera na prvi naredni radni dan. To je sve što treba da znaš da bi bio uredan porezni obveznik. Ali između znanja i navike je ambis, pa evo tri sistema koja rade.

Sistem 1: Namenski račun za poreze. Otvori poseban dinarski račun (isti ili druga banka, svejedno) i svakog 1. u mesecu prebaci tačan iznos akontacije na taj račun. Na 15. samo prebaciš odatle na Poresku. Novca uvek ima, jer nije na računu iz kojeg živiš.

Sistem 2: Kalendarski podsetnici na tri nivoa.

  • 1. u mesecu: „Prebaci pare za porez na porezni račun"
  • 10. u mesecu: „Poreska za prošli mesec za 5 dana"
  • 14. u mesecu: „SUTRA POREZ — uplati večeras"

Postavi ovo jednom u Google/Apple kalendar sa ponavljanjem svakog meseca. Zaboravićeš da si postavio, ali te podsetnici neće izneveriti.

Sistem 3: Automatski trajni nalog u banci. Većina banaka u Srbiji dozvoljava trajni nalog za plaćanje javnih prihoda. Postaviš iznose iz rešenja jednom, i banka svakog meseca sama uplati na 15. Jedini rizik: ako Poreska promeni rešenje sredinom godine, moraš da ažuriraš iznose.

Šta ako si ceo kvartal preskočio

Ako si preskočio i jun i jul (recimo, otvorio si radnju u aprilu i nisi razumeo sistem), sabij situaciju odmah:

  1. Uzmi rešenje ili proveri poresku karticu.
  2. Uplati sve zaostale mesece odjednom — svaki mesec zasebnim nalozima sa tačnim pozivima na broj (jer se svaka akontacija vodi kao zasebna obaveza).
  3. Uplati jedan zbirni nalog za kamatu za sve mesece — ili traži od knjigovođe obračun.
  4. Postavi sistem iz prethodne sekcije da se ne ponovi.

Poreska uprava ne kažnjava ljude koji sami dođu i plate zaostatak — kažnjava one koji ignorišu opomene. Dok god je poreska kartica čista pre nego što stigne opomena, ti si u zoni „samo kamata, bez drame".

Šta akontacija NIJE (i gde paušalci najčešće greše)

Nekoliko čestih zabluda koje koštaju:

  • „Ako nisam imao promet u julu, ne plaćam." Netačno. Paušalac plaća fiksan iznos iz rešenja bez obzira na promet. Prihod utiče samo na to da li si prešao godišnji limit od 6 miliona dinara (i time izgubio pravo na paušal), ne na visinu mesečne akontacije.
  • „Ako sam u istom mesecu i zaposlen, ne moram doprinose." Delimično tačno. Ako si u radnom odnosu, obično nemaš obavezu doprinosa za zdravstveno, ali imaš za PIO. To ti mora biti tačno navedeno u rešenju — proveri.
  • „Platio sam sve na jedan račun, snaći će se." Neće. Ako pogrešiš uplatni račun ili poziv na broj, uplata visi na „nerasporedjenim" i tvoja poreska kartica i dalje prikazuje dug. Rezultat: kamata teče iako si platio. Uvek proveri pozive na broj iz rešenja.
  • „Kvartalna prijava." Paušalac ne podnosi kvartalnu prijavu poreza. Akontacija je mesečna, ne kvartalna. Termin „treća kvartalna" koristimo neformalno jer jul zatvara Q3 iz ugla likvidnosti, ali obaveza je mesečna. (Kvartalne PDV prijave su priča za PDV obveznike, ne za paušalce koji nisu u PDV sistemu.)

Prakticno resenje kroz Fakturko

Ako ti se ovaj tekst čita kao „znam ja sve to, samo zaboravim", to je upravo problem koji Fakturko rešava. AI asistent Faktor prati tvoje rokove i šalje ti podsetnik na Telegram ili WhatsApp — konkretan, sa iznosom i rokom, ne generički. Kad ti 10. avgusta stigne poruka „Ostalo ti je 5 dana do akontacije za jul, iznos iz tvog rešenja je toliko i toliko" — teško da ćeš zaboraviti.

Uz to, kad kroz Fakturko ispisuješ fakture, aplikacija ti u realnom vremenu prati koliko si prometovao u tekućoj godini i upozorava te kad se približavaš limitu od 6 miliona dinara (posle kojeg gubiš pravo na paušal i ulaziš u PDV sistem). Bolje da čuješ upozorenje u oktobru nego da to otkriješ tek sledeće godine kad ti stigne novo rešenje. Ako ti treba brz alat da izdaš čist račun klijentu i zabeležiš prihod, imaš i besplatan obrazac fakture u aplikaciji, spreman za slanje na mejl.


Rok 15. avgusta nije stvar discipline — stvar je sistema. Ako nemaš namenski račun, podsetnike i alat koji ti gura rokove u lice, zaboravićeš. Zato paušalci koji rade po sistemu nikad ne plaćaju kamatu, a oni koji rade „po sećanju" je plaćaju svake godine. Ako želiš da avgust 2027. ne izgleda kao ovaj — napravi nalog na Fakturku za dva minuta i pusti Faktora da ti čuva rokove dok si na moru.

Česta pitanja

Do kada paušalci moraju da plate akontaciju za jul 2026. i šta se tačno plaća?

Paušalci u Srbiji plaćaju mesečnu akontaciju do 15. u mesecu za prethodni mesec, što znači da se do 15. avgusta 2026. plaća akontacija za jul 2026. Uplata se sastoji iz tri (ili četiri) dela: porez na prihod od samostalne delatnosti, doprinos za PIO, doprinos za zdravstveno osiguranje i eventualno doprinos za nezaposlenost. Ukupan iznos je onaj koji je Poreska uprava upisala u rešenje o paušalnom oporezivanju za tekuću godinu. Ako još nisi dobio novo rešenje, plaćaš po starom rešenju iz prethodne godine.

Šta se dešava ako paušalac zakasni sa plaćanjem akontacije 15. avgusta?

Ako propustiš rok, Poreska uprava odmah počinje da obračunava zakonsku zateznu kamatu za svaki dan kašnjenja, po stopi vezanoj za referentnu kamatnu stopu NBS uvećanu za 10 procentnih poena. U prvih 30 dana obično nema opomene ni kazne, samo tiho raste kamata. Posle 30 dana može stići opomena sa rokom od 5 dana, a ako ni tada ne platiš, sledi rešenje o prinudnoj naplati i blokada tekućeg računa radnje. Za neplaćanje poreza u roku moguća je i prekršajna prijava sa novčanom kaznom za preduzetnika.

Kolika je kamata ako zakasnim par nedelja sa plaćanjem paušalnog poreza?

Kamata za kraće kašnjenje je relativno mala i najčešće nije razlog za paniku. Na primer, ako je mesečna akontacija oko 28.000 dinara i zakasniš 20 dana, kamata će biti reda veličine nekoliko stotina dinara. Problem nastaje ako pustiš da se dug gomila mesecima, jer se svaka nova akontacija dodaje na dug i kamata teče na sve veći iznos. Zato je pravilo jednostavno: plati čim se setiš, ne čekaj sledeći 15. u mesecu.

Kako da platim zaostalu paušalnu akontaciju kad shvatim da sam preskočio rok?

Prvo nađi rešenje o paušalnom oporezivanju za tekuću godinu (na eSanduče ili preko portala ePorezi) — tu su tačni iznosi i uplatni računi. Zatim proveri poresku karticu na portalu ePorezi da vidiš koliko duguješ za porez, PIO, zdravstveno i koliko je kamata do današnjeg dana. Uplati glavnicu na odgovarajuće uplatne račune sa tačnim pozivima na broj (model 97 i tvoj PIB), a kamatu uplati odvojenim nalogom na poseban uplatni račun za kamatu. Na kraju sačuvaj screenshotove svih naloga za slučaj neusklađenosti evidencije sa Poreskom upravom.

Da li je kamata za kašnjenje isto što i kazna od Poreske uprave?

Ne, kamata i kazna su dve različite stvari. Kamatu plaćaš automatski svaki put kada zakasniš, čak i jedan dan — ona se obračunava po zakonskoj stopi na neplaćeni iznos poreza i doprinosa. Kazna, tj. prekršajna sankcija, dolazi tek ako ignorišeš obavezu duže vreme, ne reaguješ na opomene i dovedeš situaciju do prinudne naplate ili prekršajnog postupka. Ako platiš čim se setiš, u praksi te čeka samo mala kamata i tu se priča završava.