Limit za paušalce 2026: promet, PDV prag i izlazak

Kalkulator i poslovni dokumenti na stolu prikazuju obračun limita za paušalce i PDV prag u 2026.

Kolega paušalac te zove u panici: "Brate, pogledao sam u Fakturko — do jula sam već na 5,8 miliona prometa. Šta sad?" Ovo nije retka situacija. Većina paušalaca uopšte ne prati promet u realnom vremenu i shvati tek kad računovođa u januaru kaže "prešao si, izlaziš iz sistema". Tada je već kasno da bilo šta optimizuješ.

Ovaj vodič ti daje sve limite koje moraš da znaš u 2026, šta se konkretno dešava kad ih pređeš i koje korake treba da povučeš — pre nego što ti Poreska pošalje rešenje koje ne možeš da vratiš.

Koliko sme paušalac da fakturiše u toku godine

Osnovni limit prometa za paušalno oporezivanje je 6.000.000 dinara u kalendarskoj godini. Ako u toku godine pređeš tu granicu, gubiš pravo na paušalni status — i to ne od sledeće godine, nego u praksi od trenutka kada je limit prekoračen (Poreska donosi rešenje o prestanku paušalnog statusa).

Bitno: računa se fakturisani promet, ne naplaćeni. To znači da ako si u decembru izdao veliku fakturu koja će biti plaćena u februaru — ona i dalje ulazi u promet tekuće godine. Ovo je klasična zamka za frilensere koji rade za inostrane klijente sa dugim rokovima plaćanja.

Šta ulazi u obračun prometa:

  • Sve fakture koje si izdao iz paušalne delatnosti (i domaće i inostrane, preračunato u dinare po srednjem kursu NBS na dan fakturisanja)
  • Naplata u gotovini, na račun, preko PayPal-a, Wise-a, Payoneer-a — svejedno
  • Avansi koje si primio

Šta NE ulazi:

  • Refundacije i storno fakture (umanjuju promet)
  • Prihodi van paušalne delatnosti (npr. prodaja privatne imovine)

Za tačan aktuelni iznos limita i eventualne izmene, proveri na sajtu Poreske uprave Srbije (purs.gov.rs) — limiti su podložni izmenama pa uvek radi sa aktuelnim podatkom pre nego što doneseš odluku.

PDV prag: druga granica koja ti dolazi pre paušalne

Ovde većina paušalaca zabode. PDV prag je 8.000.000 dinara prometa u prethodnih 12 meseci (klizeći prozor, ne kalendarska godina) — ali pošto je paušalni limit 6 miliona, PDV prag u praksi retko dolazi na red pre paušalnog. Ipak, moraš da znaš oba, jer:

  1. Ako izađeš iz paušala i pređeš u vođenje knjiga, PDV prag postaje aktivan
  2. Ako si na knjigama (a ne u paušalu), PDV prag te čeka na 8 miliona

Klizeći prozor znači: gledaš unazad 12 meseci od bilo kog datuma. Ako si u periodu jul 2025 – jun 2026 fakturisao više od 8 miliona, moraš da se registruješ za PDV.

Status Limit prometa Period obračuna Šta se dešava na limitu
Paušalac 6.000.000 RSD Kalendarska godina Izlazak iz paušala, prelaz na knjige
PDV obveznik 8.000.000 RSD Klizećih 12 meseci Obavezna registracija za PDV
Dobrovoljni PDV Bez limita Možeš da uđeš i pre praga

Konkretno: paušalac koji stigne do 6 miliona → prelazi na knjige (sistem samooporezivanja) → sledeći trenutak koji mora da prati je 8 miliona za PDV.

Šta se konkretno dešava kad pređeš limit

Ovo je deo koji niko ne objasni jasno. Evo tačnog scenarija:

Trenutak prekoračenja. Recimo da si 15. septembra izdao fakturu koja te je odvela preko 6 miliona. Od tog dana ti pravno prestaje paušalni status. U praksi: nastavljaš da radiš, ali svaki dalji promet više nije "paušalni" — postaje promet obveznika koji vodi poslovne knjige.

Prijava Poreskoj upravi. Imaš obavezu da prijaviš prekoračenje. Rok i način prijave proveri na sajtu Poreske uprave, jer se procedura može menjati; u praksi to ide kroz eporezi portal, izmena statusa.

Poresko rešenje. Poreska ti donosi novo rešenje: prelazak na sistem samooporezivanja (vođenje poslovnih knjiga). To znači da od datuma prekoračenja plaćaš porez na stvarnu dobit (razlika između prihoda i priznatih rashoda), a ne više paušalno utvrđenu obavezu.

Retroaktivni deo. Za deo godine dok si bio paušalac — paušalna obaveza ostaje. Za deo posle prekoračenja — vodiš knjige. Praktično, moraš da rekonstruišeš rashode za taj period, pa je pametno da počneš da čuvaš račune čim vidiš da se približavaš limitu (a ne od januara, kao većina paušalaca).

Sledeća godina. U narednoj kalendarskoj godini ne možeš automatski da se vratiš u paušal. Postoji propisani period čekanja i uslovi — proveri aktuelne uslove u trenutku kad planiraš povratak.

Realni primeri iz prakse

Frilenser developer, ugovori u eurima. Miloš radi za nemačku firmu, fakturiše 4.500 EUR mesečno. Pri kursu od ~117 din/EUR to je oko 526.500 RSD mesečno, godišnje ~6,3 miliona RSD. Miloš je u zoni gde će sigurno preći limit — i mnogi u njegovoj situaciji ne primete jer misle "ma to je oko 4.500 evra, sitno". Kad kurs skoči za par dinara — preko limita si.

Šta Miloš može:

  • Da svesno planira izlazak iz paušala i pređe na knjige od početka godine (čistije za računovodstvo)
  • Da razmisli o osnivanju DOO ako mu se stalno igra na ivici — porez na dobit + isplata dividende zna da bude poreski efikasnija na višem prometu
  • Da deo posla fakturiše kroz drugu formu (ali oprezno — Poreska prepoznaje veštačku fragmentaciju)

Grafički dizajner, mešoviti klijenti. Ana fakturiše domaćim firmama kroz SEF i inostranstvu direktno. U novembru je na 5,7 miliona. Ima potpisan projekat od 800.000 din koji bi trebalo da fakturiše u decembru.

Njena opcija: da razgovara sa klijentom o pomeranju fakture u januar (ako je projekat u toku, pa se prirodno završava tada) — potpuno legitimno ako se poklapa sa isporukom. Ono što NE sme: da izda fakturu za nešto što je isporučeno u decembru, a datira je u januar. To je poreska prevara.

Zanatlija sa naglim skokom. Marko je 5 godina fakturisao 3-4 miliona, a onda mu jedan veliki tender doneo dodatnih 3 miliona odjednom. Preko noći u prekoračenju. Ovde nema izbora — prijava, prelaz na knjige, sređivanje rashoda unazad. Marku bi ovde ogromno pomogao OCR troškova (svi računi iz perioda posle prekoračenja mu odjednom postaju bitni za priznavanje rashoda).

Kada ima smisla dobrovoljno izaći iz paušala

Ne moraš da čekaš da te limit izbaci. Ponekad je pametno da sam izađeš pre:

Kad imaš puno realnih troškova. Paušalna obaveza je fiksna — ne zavisi od tvojih troškova. Ako ti realno stvarni trošak poslovanja jede 40-50% prihoda (softver, oprema, putovanja, podizvođači), na knjigama plaćaš porez samo na dobit. Može da bude povoljnije.

Kad planiraš rast. Ako znaš da ćeš u sledećih 12 meseci sigurno preći 6 miliona, čistije je da uđeš u knjige od 1. januara nego da se zezaš sa "polugodištem paušal, polugodištem knjige".

Kad radiš sa velikim firmama koje traže PDV. Neke velike firme (posebno u B2B softveru, marketingu) preferiraju dobavljače u PDV sistemu jer im ulazni PDV smanjuje obavezu. Ako ti to blokira klijente — razmisli o dobrovoljnom ulasku u PDV.

Kad hoćeš da menjaš delatnost. Neke delatnosti uopšte ne mogu biti u paušalu (npr. delatnosti navedene u propisima kao isključene). Ako se preusmeravaš ka takvoj — moraš van paušala.

Kako da pratiš promet da te ne iznenadi

Ovo je najbitniji deo. Većina paušalaca ne prati promet u realnom vremenu i to je razlog zbog kojeg svake godine imaš talas ljudi koji u martu shvate da su prošle godine prešli limit.

Minimum koji moraš da radiš:

  1. Mesečni presek. Prvi u mesecu pogledaš: koliko sam fakturisao od 1. januara do danas? Ako si na kraju juna preko 3 miliona — u zoni si za prekoračenje.
  2. Kursne razlike za inostrane klijente. Ako fakturišeš u eurima/dolarima, uvek preračunavaj u dinare po srednjem kursu NBS na dan fakture. Ne po kursu banke, ne po "otprilike 117".
  3. Uključi avanse. Predračun koji je klijent platio ulazi u promet u trenutku kada primiš novac (odnosno kad izdaš avansnu fakturu), ne kad konačno završiš posao.
  4. Alarm na 80% i 90%. Postavi sebi upozorenje kad stigneš do 4,8 miliona (80%) — to je trenutak za odluku: kočim, prebacujem u januar, ili prihvatam prelaz na knjige.

Ekselu za ovo verovati nije pametno jer je promet u eurima + dinare + avansi + storna nešto što se lako pogreši.

Kako ovo prati Fakturko

Fakturko računa promet u realnom vremenu — svaka faktura koju izdaš (bilo u dinarima, bilo u eurima ili dolarima) automatski se preračunava po srednjem kursu NBS i dodaje u godišnji zbir. Na dashboardu vidiš tačno gde si u odnosu na paušalni limit i koliko ti je ostalo do praga. Kada se približiš zoni od 80% ili 90%, sistem te alarmira, pa imaš vremena da doneseš odluku — a ne da te tvoj računovođa iznenadi u januaru.

Ako fakturišeš u više valuta i imaš više klijenata sa avansima, Faktoru možeš preko Telegrama da pošalješ pitanje "koliko mi je ostalo do paušalnog limita ove godine" i dobijaš odgovor za tri sekunde, dok voziš. To je razlika između "znam gde sam" i "nadam se da nisam prešao".

Šta da uradiš danas

Ako si paušalac, sedi 15 minuta i uradi ovo:

  1. Saberi sve fakture koje si izdao od 1. januara 2026 (u dinarima, i preračunato u dinare za inostrane).
  2. Podeli sa brojem proteklih meseci — dobiješ prosečan mesečni promet.
  3. Pomnoži sa 12 — projektovani godišnji promet.
  4. Ako je projekcija preko 5 miliona — vreme je da postaviš sistem praćenja i razmisliš o strategiji.
  5. Ako je projekcija preko 6 miliona — pripremaš izlazak iz paušala, ne pitanje "da li" nego "kako".

Ne čekaj januar. Odluke o poreskom statusu se najbolje donose u avgustu-septembru, kad još imaš vremena da promeniš dinamiku fakturisanja ili se pripremiš za prelaz na knjige.

Ako hoćeš da ti sistem sam prati i alarmira kad se približiš limitu — bez ekselovanja i računanja kursa napamet — probaj Fakturko besplatno, prva faktura je gotova za dva minuta i odmah imaš pregled prometa u realnom vremenu.

Česta pitanja

Koliki je limit prometa za paušalce u Srbiji 2026?

Osnovni limit prometa za paušalno oporezivanje je 6.000.000 dinara u kalendarskoj godini. Računa se fakturisani promet (ne naplaćeni), uključujući domaće i inostrane fakture preračunate u dinare po srednjem kursu NBS na dan fakturisanja, kao i primljene avanse. Storno fakture i refundacije umanjuju promet, a prihodi van paušalne delatnosti ne ulaze u obračun. Pošto su limiti podložni izmenama, aktuelni iznos uvek proveri na sajtu Poreske uprave (purs.gov.rs).

Šta se dešava kada paušalac pređe limit od 6 miliona dinara?

Od trenutka prekoračenja pravno prestaje paušalni status i prelazi se na sistem samooporezivanja, odnosno vođenje poslovnih knjiga. Za deo godine dok si bio paušalac paušalna obaveza ostaje, a od datuma prekoračenja plaćaš porez na stvarnu dobit (prihodi minus priznati rashodi). Poreska uprava donosi rešenje o prestanku paušalnog statusa, a ti imaš obavezu da prijaviš prekoračenje (procedura obično ide preko ePorezi portala). U narednoj kalendarskoj godini ne možeš automatski da se vratiš u paušal — postoje propisani uslovi i period čekanja.

Koji je PDV prag za preduzetnike i kako se računa?

PDV prag je 8.000.000 dinara prometa u prethodnih 12 meseci, i računa se po principu klizećeg prozora — ne po kalendarskoj godini. To znači da u bilo kom trenutku gledaš unazad 12 meseci, i ako je zbir prometa preko 8 miliona, moraš obavezno da se registruješ za PDV. Pošto je paušalni limit 6 miliona, PDV prag u praksi postaje relevantan tek kada izađeš iz paušala i pređeš na vođenje knjiga. Postoji i opcija dobrovoljne PDV registracije pre dostizanja praga.

Da li se za limit paušalca računaju naplaćene ili fakturisane fakture?

Za limit paušalca računa se fakturisani promet, a ne naplaćeni. To znači da ako u decembru izdaš veliku fakturu koja će biti plaćena tek u februaru sledeće godine, ta faktura ulazi u promet tekuće godine u kojoj je izdata. Ovo je česta zamka za frilensere koji rade za inostrane klijente sa dugim rokovima plaćanja. Način naplate (gotovina, račun, PayPal, Wise, Payoneer) nije bitan — sve ulazi u obračun.

Mogu li da pomerim fakturu u sledeću godinu da ne bih prešao paušalni limit?

Možeš legitimno da pomeriš fakturisanje samo ako se stvarna isporuka usluge ili proizvoda prirodno završava u sledećoj godini — u tom slučaju je normalno da faktura ima datum iz januara. Ono što je nedozvoljeno i predstavlja poresku prevaru je datirati fakturu u januar za nešto što je stvarno isporučeno i završeno u decembru. Ako se približavaš limitu, bolja strategija je da svesno planiraš izlazak iz paušala od početka naredne godine i pređeš na vođenje knjiga. Takođe razmotri osnivanje DOO ako se stalno igraš na ivici limita, jer na višem prometu porez na dobit uz isplatu dividende zna biti efikasniji.