Kripto uplata od klijenta: kako da je fakturišeš i prijaviš

Klijent iz inostranstva ti javi da bi da plati u kriptovaluti, a ti ne znaš šta da upišeš na fakturu, kako to da knjižiš i šta na to kaže Poreska uprava. Digitalna imovina je odavno prestala da bude tema samo za entuzijaste: prema pisanju portala Nova Ekonomija, segment prate BIS, najveći upravljači imovinom poput BlackRock-a i regulatori u desetinama jurisdikcija, uključujući Srbiju. Za preduzetnika to znači jedno: pre ili kasnije dobićeš pitanje "može li kriptom?", pa je bolje da odgovor imaš unapred.
Prvo što moraš da znaš: ko je ko u srpskom sistemu
Zakon o digitalnoj imovini objavljen je u "Službenom glasniku RS", br. 153/2020, a nadzor je podeljen: Narodna banka Srbije nadležna je za virtuelne valute (kriptovalute), a Komisija za hartije od vrednosti za digitalne tokene. Pružaoci usluga povezanih s digitalnom imovinom moraju biti privredna društva sa dozvolom jednog od ta dva regulatora.
Šta to praktično znači za tebe? Ti nisi pružalac usluga digitalne imovine. Ti samo prodaješ svoj posao (dizajn, programiranje, prevode, robu) i klijent ti plaća u kripti umesto u dinarima ili evrima. Ta razlika je važna: tvoja delatnost ostaje ista, a menja se samo sredstvo plaćanja. Što se PDV-a tiče, Zakon o PDV-u predviđa oslobođenje za prenos virtuelnih valuta i njihovu zamenu za novčana sredstva (bez prava na odbitak prethodnog poreza); tačan član i uslove proveri u Zakonu o PDV-u ili kod knjigovođe.
Dve odvojene stvari: usluga koju fakturišeš i kripto koji primaš
Najčešća greška je da se sve spoji u jednu priču. Zapravo imaš dva događaja:
- Pružio si uslugu ili isporučio robu. Ovo fakturišeš kao i uvek, sa svim elementima koje faktura inače ima.
- Primio si digitalnu imovinu kao naknadu. Ovo je zaseban događaj koji ima svoj poreski tretman.
Izvori koje sam pregledao tumače plaćanje kriptovalutom kao prenos digitalne imovine za naknadu. Kapitalna dobit, prema tumačenjima, nastaje kad fizičko lice proda digitalnu imovinu ili je prenese za novčanu ili nenovčanu naknadu, uključujući i zamenu kriptovalute za drugu imovinu. Važno je da znaš da nisam našao zvanično mišljenje Ministarstva finansija ni Poreske uprave koje direktno odgovara na pitanje "kako fakturišem kad klijent plaća kriptom". To je tumačenje struke, a ne potvrđen stav Poreske uprave, pa za svoj konkretan slučaj proveri sa knjigovođom ili direktno u Poreskoj upravi (purs.gov.rs).
Kako to izgleda na fakturi i u SEF-u
Pravilnik o elektronskom fakturisanju poznaje samo dve opcije: iznosi se iskazuju u dinarima ako se naplata vrši u celini ili delimično u dinarima, a u stranoj valuti ako se naplata u celini vrši u stranoj valuti. U tom drugom slučaju se ukupna naknada, osnovica i PDV iskazuju i u dinarima. Pravilnik predviđa samo dinare i stranu valutu i ne pominje kriptovalute.
Odatle sledi praktičan savet, uz napomenu da zvanično uputstvo za SEF nisam našao:
- Fakturu izdaj u dinarima ili u stranoj valuti, kao da je običan posao, a ne u "bitkoinima" ili drugoj kripto jedinici.
- Dogovor o plaćanju kriptom stavi u ugovor ili ponudu: koja kriptovaluta, po kom kursu i na koji dan se računa vrednost. Bez toga se posle svađate oko razlike u ceni.
- Kad fakturišeš u stranoj valuti, Fakturko ima NBS kurs i podršku za više valuta.
- Plaćanje kriptom ne menja poresku kategoriju. Paušalac van PDV-a na e-fakturi i dalje bira SS uz osnov PDV-RS-33 (član 33 Zakona o PDV).
Da li je potreban SEF, zavisi od toga kome fakturišeš, a ne od načina plaćanja. Paušalac van PDV-a mora na SEF kad fakturiše javnom sektoru; prema privatnim firmama nije obavezan, osim ako se dobrovoljno registruje. Kazne po Zakonu o elektronskom fakturisanju kreću se od 200.000 do 2.000.000 dinara za pravno lice, od 50.000 do 500.000 za preduzetnika i od 50.000 do 150.000 za odgovorno lice, tako da vredi da znaš gde stojiš.
Ako ti treba okvir za fakturu bez SEF-a, možeš da preuzmeš besplatan obrazac fakture i prilagodiš ga.
Porez: šta se dešava kad kripto pretvoriš u dinare
Prihodi od prodaje digitalne imovine smatraju se kapitalnim dobitkom, a porez na kapitalni dobitak iznosi 15%, prema Zakonu o porezu na dohodak građana. Kapitalni dobitak je razlika između vrednosti pri prodaji i nabavne vrednosti, pa se računa na razliku, a ne na ceo iznos.
Evo kako to izgleda na ilustrativnom primeru, sa okruglim iznosima:
| Korak | Vrednost |
|---|---|
| Primio si kripto za uslugu, vrednost u trenutku prijema | 1.000 EUR |
| Kasnije prodaješ isti kripto | 1.200 EUR |
| Razlika (kapitalni dobitak) | 200 EUR |
| Porez od 15% na razliku | 30 EUR |
U praksi je ovo komplikovano baš zato što se vrednost menja između prijema i prodaje. Zato je dobro da odmah zabeležiš vrednost u trenutku prijema, i to dokumentuj (izvod sa menjačnice ili berze, snimak ekrana, kurs sa datumom).
Šta rade različiti tipovi poslovanja
| Ko si | Kako se tretira kapitalni dobitak od digitalne imovine |
|---|---|
| Fizičko lice | Podnosi poresku prijavu, porez utvrđuje Poreska uprava rešenjem |
| Preduzetnik paušalac | Porez na kripto plaća kao fizičko lice, ne u okviru paušalnog poreza |
| Pravno lice (doo) | Uključuje kapitalni dobitak u poresku osnovicu poreza na dobit, bez posebne prijave |
Za paušalca je ovo ključno: paušalno oporezivanje odnosi se samo na delatnost registrovanu u APR, pa prodaja kripte ide na poseban kolosek. Poresku prijavu za prodate kriptovalute podnose svi, pa i paušalci.
Rokovi i postupak
Fizičko lice podnosi poresku prijavu najkasnije 120 dana od isteka kvartala u kojem je ostvaren prihod od prenosa digitalne imovine. Prijava se podnosi i kad je ostvaren kapitalni gubitak. Porez se ne obračunava sam: utvrđuje ga Poreska uprava rešenjem na osnovu podataka iz prijave, a plaća se po rešenju. Tačan broj dana za uplatu i iznos koji upisuješ na uplatnicu uzmi iz rešenja koje dobiješ; račun za uplatu ne pišem i ne pamti se napamet, nalazi se u rešenju ili na sajtu Poreske uprave (purs.gov.rs).
Oznaku obrasca za prijavu pre podnošenja proveri na portalu ePorezi ili na purs.gov.rs, ili pitaj knjigovođu.
Šta nije jasno, pa ne želim da pogađam
Poštenije je da ti kažem gde izvori ne daju čist odgovor, nego da popunim rupu izmišljenim sigurnim tonom:
- Oslobođenje za dugo držanu imovinu. Zakon o porezu na dohodak građana poznaje oslobođenje za imovinu koju je obveznik neprekidno imao duži period, ali nije jasno kako se ono primenjuje na digitalnu imovinu. Uslove proveri na purs.gov.rs ili kod knjigovođe pre nego što računaš na to.
- Rudarenje i staking. Za rudarenje se kao nabavna cena računa iznos dokumentovanih troškova sticanja, a kapitalni dobitak se prijavljuje na obrascu PPDG-3R. Za detalje i za staking pitaj knjigovođu ili Poresku upravu.
- Poreski podsticaj. Prema izvoru sa paragraf.rs, ako novac od prodaje uložiš u roku od 90 dana u osnovni kapital privrednog društva ili investicionog fonda u Srbiji, oslobađa se 50% poreza, a ako ulažeš u roku od 12 meseci, vraća se 50% plaćenog poreza. Uslove proveri pre nego što planiraš oko toga.
- Poklon i nasleđe. Digitalna imovina stečena poklonom ili nasleđem oporezuje se porezom na imovinu; digitalna imovina stečena od istog lica do 100.000 dinara u jednoj kalendarskoj godini izuzeta je.
Aktuelne podatke traži na sajtu Poreske uprave (purs.gov.rs).
Koraci koje možeš odmah da primeniš
- Pre posla dogovori uslove u pisanoj formi: kripto, kurs, trenutak obračuna, ko snosi proviziju mreže.
- Fakturu izdaj u dinarima ili stranoj valuti, sa jasnom napomenom kako je plaćanje dogovoreno.
- Zabeleži vrednost u trenutku prijema i sačuvaj dokaz.
- Prati rok od 120 dana po isteku kvartala u kojem si prodao ili preneo imovinu.
- Pitaj knjigovođu kako da evidentira prijem, jer za to nema zvaničnog uputstva.
- Ne meša poslovni i privatni novčanik. Kad se sve vidi na jednom mestu, lakše je dokazati nabavnu vrednost.
Ako ti treba ponuda pre fakture, pomoći će ti predračun obrazac, pa klijent unapred vidi iznos i uslove.
Gde Fakturko pomaže u svemu ovome
Fakturko ne obračunava porez na kripto i ne vodi digitalni novčanik, i to je u redu: tvoj posao je da sredstvo plaćanja ostane sporedna stvar, a faktura uredna. U aplikaciji možeš da izdaš fakturu i predračun sa PDF-om i IPS QR kodom, u dinarima ili stranoj valuti, a kad treba na SEF, šalješ je iz aplikacije uz tvoju potvrdu. Faktoru možeš da napišeš ili pošalješ glasovnu poruku, na Telegramu ili WhatsApp-u, i on pripremi fakturu; ništa ne odlazi dok ti ne potvrdiš.
Kad stigne kraj meseca, paket za knjigovođu stiže na njegov mejl: izdate fakture (i opciono Excel) i dokumenta poput računa i izvoda, ručno ili po rasporedu. Knjigovođa nema svoj nalog u Fakturku, ali će imati sve što mu treba da iz izdatih faktura i priloženih dokaza razume tvoj kripto posao.
Plaćanje kriptom nije razlog da faktura bude haotična. Isprobaj Fakturko: registracija je besplatna, a novi nalog dobija 90 dana punog Pro paketa bez kartice, pa vidi kako ti leže fakture, predračuni i paket za knjigovođu pre nego što klijent sledeći put pita "može li kriptom?".
Napomena: tekst je opšte informativne prirode i nije poreski savet. Za svoj konkretan slučaj proveri aktuelne propise na purs.gov.rs ili pitaj licenciranog knjigovođu.
Česta pitanja
Kako da fakturišem uslugu ako klijent plaća kriptovalutom?
Fakturu izdaj kao i inače, u dinarima ili u stranoj valuti, a ne u kripto jedinici, jer pravilnik o elektronskom fakturisanju poznaje samo dinare i stranu valutu. Plaćanje kriptom ne menja poresku kategoriju ni obaveze oko fakture. U ugovoru ili ponudi dogovori koja se kriptovaluta koristi, po kom kursu i na koji dan se računa vrednost. Zvanično mišljenje Poreske uprave o ovom pitanju nije pronađeno, pa konkretan slučaj proveri kod knjigovođe ili na purs.gov.rs.
Da li moram da koristim SEF ako me klijent plaća kriptom?
Obaveza korišćenja SEF-a zavisi od toga kome fakturišeš, a ne od načina plaćanja. Paušalac van PDV-a mora da koristi SEF kad fakturiše javnom sektoru, dok prema privatnim firmama nije obavezan, osim ako se dobrovoljno registruje. Kriptovaluta kao sredstvo plaćanja to ne menja. Za svoj slučaj proveri uslove kod knjigovođe ili Poreske uprave.
Koji porez plaćam kad kriptovalutu koju sam primio pretvorim u dinare?
Prihod od prodaje digitalne imovine smatra se kapitalnim dobitkom, a porez na kapitalni dobitak je 15% na razliku između vrednosti pri prodaji i nabavne vrednosti. Ne oporezuje se ceo iznos, već samo razlika. Zato odmah zabeleži i dokumentuj vrednost kripte u trenutku prijema (izvod sa berze ili menjačnice, kurs sa datumom). Tačan postupak i stopu proveri u Zakonu o porezu na dohodak građana ili kod knjigovođe.
Da li se porez na kripto plaća u okviru paušalnog oporezivanja?
Ne. Paušalno oporezivanje odnosi se samo na delatnost registrovanu u APR, pa preduzetnik paušalac porez na kripto plaća kao fizičko lice, po posebnom postupku. Poresku prijavu za prodate kriptovalute podnose svi, pa i paušalci. Doo kapitalni dobitak uključuje u poresku osnovicu poreza na dobit, bez posebne prijave. Detalje za svoj slučaj proveri kod knjigovođe ili u Poreskoj upravi.
Kako i kada se podnosi poreska prijava za kapitalni dobitak od kripta?
Fizičko lice podnosi poresku prijavu najkasnije 120 dana od isteka kvartala u kojem je ostvaren prihod od prenosa digitalne imovine. Prijava se podnosi i kada je ostvaren kapitalni gubitak. Porez se ne obračunava sam, već ga utvrđuje Poreska uprava rešenjem na osnovu prijave, a plaća se po tom rešenju. Podatke za uplatu uzmi iz rešenja ili sa sajta Poreske uprave.