IT konsultant sa jednim klijentom: paušal ili DOO?

IT konsultant za laptopom razmatra dokumenta za izbor između paušala i DOO

Dobio si ponudu da kao IT konsultant radiš gotovo isključivo za jednu firmu. Paušal deluje jednostavnije, ali klijent očekuje da budeš dostupan kao član njegovog tima. Pre nego što registruješ posao, treba da razdvojiš tri pitanja: da li možeš da budeš paušalac, koliko je odnos sa klijentom zaista samostalan i šta ćeš raditi s novcem koji naplatiš.

Prvo proveri odnos sa klijentom, pa tek onda porez

Jedan veliki klijent nije sam po sebi razlog da otvoriš DOO, ali jeste razlog da pažljivo proveriš test samostalnosti. Test se odnosi i na paušalce: posmatra se odnos sa istim nalogodavcem ili povezanim licem, a relevantno je ispunjenje najmanje pet od devet propisanih kriterijuma.

Zamisli dva konsultantska posla koja na fakturi izgledaju isto.

U prvom, dogovaraš rezultat i rok, sam biraš kako ćeš organizovati rad, koristiš svoju opremu i možeš da radiš i za druge klijente. U drugom, klijent ti određuje svakodnevni raspored, uključuje te u interne smene i očekuje da radiš kao deo njegovog stalnog tima. Isti mesečni iznos na fakturi ne znači da su ova dva odnosa jednako postavljena.

Pre izbora forme, zapiši kako će saradnja stvarno izgledati:

  • Ko određuje radno vreme, mesto rada i način izvršavanja posla?
  • Čiju opremu i sredstva koristiš?
  • Možeš li da prihvatiš druge klijente?
  • Šta piše u ugovoru, a šta će se dešavati u praksi?
  • Da li naručilac kupuje određenu uslugu ili upravlja tvojim radom iz dana u dan?

Ovo nije test koji se rešava lepšom formulacijom ugovora. Ako se ugovor i stvaran način rada razlikuju, računaj da tu razliku moraš da razjasniš pre registracije. Kriterijume i njihovu primenu proveri kod Poreske uprave i sa poreskim savetnikom na osnovu konkretnog ugovora.

Ni DOO ne treba posmatrati kao čarobno rešenje za loše postavljen odnos s klijentom. On menja pravnu formu u kojoj posluješ, ali ti i dalje treba jasan ugovor: šta isporučuješ, ko odobrava dodatni rad, kada fakturišeš i šta se dešava ako klijent kasni s plaćanjem. Za konsultanta kome jedan klijent nosi najveći deo prihoda, taj ugovor je važan bez obzira na oblik poslovanja.

Kada paušal ima smisla, a kada moraš da planiraš dalje

Paušal je praktičan početak za konsultanta koji ispunjava uslove i želi jednostavnije poresko planiranje. Iznos poreza i doprinosa ne izvodi se samo iz tvoje fakture: utvrđuje se za konkretnog obveznika, pa univerzalna „mesečna cena paušala za IT” nije pouzdana osnova za odluku.

Za pravo na paušal važno je, između ostalog, da planirani ukupan promet nije veći od 6.000.000 dinara, odnosno da promet u prethodnoj godini nije bio iznad tog iznosa. To nije isto što i prag od 8.000.000 dinara koji se za PDV posmatra kroz prethodnih 12 meseci. Prvi uslov proveravaš kada planiraš paušal; drugi moraš da pratiš kao zasebno PDV pitanje.

Ako se pri registraciji preduzetnika u APR-u opredeliš za paušalno oporezivanje, prema uputstvu Poreske uprave ne podnosiš posebno prijavu PPDG-1R ni zahtev za odobravanje paušala. To ne znači da posle registracije nema evidencije: paušalac vodi KPO, Poslovnu knjigu o ostvarenom prometu paušalno oporezovanih obveznika. Obaveze utvrđene poreskim rešenjem plaća do 15. u mesecu za prethodni mesec; podatke za konkretnu uplatu uzima iz svog rešenja i pratećeg obaveštenja, ne iz tuđeg primera na internetu.

Evo šta bi IT konsultant trebalo da uradi pre nego što odluči:

  1. Proceni promet iz ugovorenog posla. Ne računaj samo prvi mesec; uključi dogovoreno trajanje saradnje i druge poslove koje realno očekuješ.
  2. Proveri da li delatnost i ostali uslovi dozvoljavaju paušal. Sama činjenica da posao zoveš „IT konsulting” nije dovoljna provera.
  3. Zatraži obračun za svoje okolnosti. Upoređuj iznos iz poreskog rešenja ili odgovarajućeg obračuna, a ne iznos koji plaća drugi preduzetnik.
  4. Prati promet tokom rada. Uslov za paušal i PDV prag posmatraj odvojeno, jer se ne proveravaju na isti način.

Ako izgubiš pravo na paušal zbog prometa većeg od 6.000.000 dinara u prethodnoj godini, Poresku upravu obaveštavaš prijavom PPDG-1R; po rešenju o vođenju knjiga podnosi se i PPDG-1S. To je prelazak na vođenje poslovnih knjiga, ne automatska obaveza da otvoriš DOO.

Isto važi za PDV: preduzetnik može da se evidentira dobrovoljno, a kada nastane obaveza po osnovu propisanog praga, mora da postupi po pravilima za PDV. Paušalac koji se evidentira za PDV prestaje da bude paušalno oporezovan i vodi poslovne knjige. Prema poreskom informatoru Poreske uprave, evidenciona prijava nakon prometa iznad 8.000.000 dinara podnosi se u roku od pet dana. Za računanje prometa koji ulazi u taj prag i primenu pravila na tvoje usluge uključi knjigovođu pre nego što se približiš granici.

Računica: prihod firme nije isto što i novac vlasnika

Paušal i DOO ne možeš pošteno da uporediš samo po mesečnoj fakturi. Kod paušala su za tvoju računicu bitni utvrđene obaveze i stvarni poslovni troškovi. Kod DOO moraš da odvojiš prihod društva, njegove rashode, oporezivu dobit i način na koji novac dolazi do tebe kao fizičkog lica.

Uzmimo ilustrativan primer, ne procenu poreza za konkretnog čitaoca. Konsultant naplati 5.000.000 dinara u posmatranoj godini, a za potrebe primera pretpostavimo 1.000.000 dinara poslovnih rashoda. Ostaje 4.000.000 dinara pre oporezivanja dobiti, ali iz te jedne razlike još ne možeš da zaključiš koja je forma povoljnija.

Pitanje Preduzetnik paušalac DOO
Šta prvo proveravaš? Pravo na paušal i iznos obaveza za svoje okolnosti Sve rashode društva, uključujući način angažovanja i isplate vlasnika
Kako posmatraš troškove u ličnoj računici? Oduzimaš ih od naplaćenog iznosa da vidiš koliko ti stvarno ostaje U računici dobiti uzimaš u obzir odgovarajuće rashode društva
Šta znači iznos na poslovnom računu? Nije isto što i zarada bez obaveza i troškova Nije automatski lični novac vlasnika
Možeš li iz samog prometa zaključiti šta je jeftinije? Ne Ne

Za paušalca bi gruba lična računica u ovom primeru glasila: 5.000.000 dinara naplate − 1.000.000 dinara stvarnih troškova − obaveze utvrđene za tog preduzetnika. Poslednji iznos ne možemo odgovorno da popunimo opštom cifrom.

Za DOO, zamisli da je pomenutih 4.000.000 dinara zaista oporeziva dobit nakon što su u primeru već obuhvaćeni svi relevantni rashodi društva. Pri stopi poreza na dobit od 15%, porez bi u toj pojednostavljenoj računici bio 600.000 dinara, a nakon njega bi u društvu ostalo 3.400.000 dinara. Ako bi ceo taj iznos mogao i bio isplaćen vlasniku kao dividenda, porez na prihod od kapitala po stopi od 15% u ovom matematičkom primeru bio bi 510.000 dinara. Vlasniku bi od te isplate ostalo 2.890.000 dinara.

Ta računica pokazuje redosled oporezivanja, ne cenu poslovanja kroz DOO. Ona ne obračunava tvoju konkretnu zaradu, doprinose, knjigovodstvo niti utvrđuje da li ćeš dobit isplatiti ili ostaviti u društvu. Ne znači ni da je sav prihod DOO dividenda: porez na dobit odnosi se na oporezivu dobit društva, a porez na dividendu na odgovarajuću isplatu fizičkom licu. Stope proveravaš kod Poreske uprave za porez na dobit i u važećem Zakonu o porezu na dohodak građana.

Pre razgovora s knjigovođom napravi sopstvenu tabelu sa tri kolone: očekivana naplata, očekivani rashodi, novac koji ti mesečno treba za život. Dodaj pitanje koliko novca želiš da ostane u poslu za buduće troškove. Tek onda traži uporedan obračun za paušalca, preduzetnika koji vodi knjige i DOO. Bez te srednje opcije poređenje „paušal ili DOO” često preskače oblik poslovanja koji upravo treba razmotriti kada paušal više nije moguć.

Kada DOO postaje razuman izbor

DOO postaje razuman izbor kada ti odgovara da posao i njegov novac vodiš kroz zasebno privredno društvo, uz obaveze koje to nosi. To može imati smisla kada planiraš da dobit zadržavaš u poslu, širiš tim ili preuzimaš veće ugovorne obaveze. Ne postoji potvrđen godišnji prihod na kome DOO automatski postaje finansijski bolji od paušala.

Razlika u odgovornosti je ozbiljnija od razlike u APR naknadi. Preduzetnik za obaveze nastale u vezi sa delatnošću odgovara celokupnom svojom imovinom, a prema objašnjenju APR-a, ta odgovornost ne prestaje brisanjem iz registra. DOO je zasebno pravno lice, ali nemoj to prevoditi u „vlasnik nikada ni za šta ne odgovara”: konkretan ugovor, preuzete garancije i način postupanja moraju se posebno proveriti.

Za početnu odluku korisno je da znaš i šta nije velika prepreka. APR navodi da je minimalni upisani osnovni kapital DOO 100 dinara, osim kada poseban zakon traži više, i da ulog pri osnivanju ne mora odmah da se uplati. Registraciona naknada za osnivanje preduzetnika iznosi 2.500 dinara, a za osnivanje privrednog društva 8.000 dinara, prema APR naknadama za preduzetnike i privredna društva. Te početne iznose nemoj mešati s ukupnim troškom vođenja posla.

Razmotri DOO naročito ako već pri ugovaranju znaš da želiš da deo naplaćenog novca ostane u društvu, da iz njega plaćaš ljude i troškove ili da poslovanje ne zavisi samo od tvog ličnog rada. Ako, naprotiv, sam pružaš uslugu, ispunjavaš uslove za paušal i potreban ti je najveći deo naplaćenog novca za tekući život, prvo izračunaj stvarne obaveze. Ni u jednom slučaju ne donosi odluku samo na osnovu registracione naknade ili minimalnog kapitala.

Fakturisanje i SEF proveri prema poslu koji stvarno radiš

Pravna forma sama ne daje odgovor na pitanje da li svaka tvoja faktura ide kroz SEF. Bitni su vrsta transakcije, status učesnika i zakonski izuzeci. Posebno, paušalac van PDV-a mora da koristi SEF kada fakturiše javnom sektoru; prema privatnim firmama nije obavezan da ga koristi osim ako se dobrovoljno registruje.

To je važno za konsultanta koji danas radi samo za privatnu firmu, a sutra ugovori posao s javnim sektorom. Pre prve fakture utvrdi kome je izdaješ i kojim putem treba da je pošalješ. Ako kao paušalac van PDV-a izdaješ e-fakturu na SEF-u, koristi se poreska kategorija SS uz osnov PDV-RS-33, prema članu 33 Zakona o PDV-u. Ne biraj kategoriju po tome kako ti zvuči njen naziv; proveri je za svoju transakciju.

Za konkretan ugovor nemoj uzimati stariji pregled pravila kao konačan odgovor. Važeći tekst Zakona o elektronskom fakturisanju, izuzetke i uputstva proveri na zvaničnom sajtu eFaktura, a način izdavanja potvrdi s knjigovođom.

Praktično, pre nego što pošalješ prvu fakturu novom klijentu, proveri tri stvari: ko je kupac, šta je predmet usluge i da li se za tu transakciju izdaje e-faktura. Zatim dogovori s kupcem podatke koji treba da stoje na dokumentu i kome ga šalješ. Obrazac fakture može da posluži kao radna osnova. On ne zamenjuje proveru SEF i poreskih obaveza.

Gde Fakturko ulazi u svakodnevni posao

Bilo da posluješ kao paušalac ili kroz DOO, u Fakturku možeš da pripremiš fakturu, pošalješ je kupcu mejlom i pratiš njen status plaćanja. Kada je za transakciju potreban SEF, fakturu možeš da pošalješ na SEF iz aplikacije; ulazne SEF fakture vidiš u aplikaciji i odlučuješ da li ih prihvataš ili odbijaš. KPO je posebna obaveza paušalca — Fakturko ne vodi KPO knjigu.

Ako fakturišeš u hodu, Faktoru možeš da napišeš ili pošalješ glasovnu poruku u aplikaciji, na Telegramu ili WhatsApp-u. On pripremi fakturu, a slanje kupcu ili na SEF obavlja tek kada potvrdiš.

Izbor forme zato počni od stvarnog odnosa s klijentom, uslova za paušal i plana šta ćeš raditi sa zaradom. Računicu za sebe proveri s knjigovođom pre registracije; ovaj tekst je orijentir za odluku, ne individualni poreski ili pravni savet. Kada rešiš formu, možeš besplatno da se registruješ i isprobaš Fakturko tokom probnog perioda.

Česta pitanja

Mogu li da budem paušalac ako radim samo za jednog IT klijenta?

Jedan klijent sam po sebi ne znači da moraš da otvoriš DOO. Važno je da proveriš uslove za paušal i koliko si u radu zaista samostalan. Kriterijume testa samostalnosti primeni na stvaran način saradnje uz poreskog savetnika ili proveri kod Poreske uprave.

Šta je važno za test samostalnosti IT konsultanta?

Važno je ko određuje radno vreme i način rada, čiju opremu koristiš i da li možeš da prihvatiš druge klijente. Poreska uprava posmatra stvaran odnos s nalogodavcem, a ne samo formulacije u ugovoru. Konkretan ugovor i način rada proveri s poreskim savetnikom.

Da li otvaranje DOO rešava problem rada za jednog klijenta?

DOO menja pravnu formu poslovanja, ali ne zamenjuje jasno uređen odnos s klijentom. Ugovor treba da odredi šta isporučuješ, ko odobrava dodatni rad i kako se postupa ako plaćanje kasni. Izbor forme razmotri s knjigovođom na osnovu stvarnog načina saradnje.

Da li su limit za paušal i prag za PDV isto?

Nisu: pravo na paušal i obaveza evidentiranja za PDV proveravaju se po različitim pravilima. Zato promet treba pratiti odvojeno za svaku od tih obaveza. Koje usluge i iznose treba uračunati u tvom slučaju proveri s knjigovođom ili kod Poreske uprave.

Šta ako IT konsultant izgubi pravo na paušal?

Gubitak prava na paušal ne znači da automatski moraš da otvoriš DOO. Preduzetnik može da pređe na vođenje poslovnih knjiga, uz odgovarajuće prijave i postupanje po rešenju Poreske uprave. Potrebne korake za svoj slučaj proveri kod Poreske uprave i s knjigovođom.