Frilenseri i porezi: samooporezivanje, kvartalni rokovi i

Frilenser za radnim stolom sa laptopom i poreskim dokumentima priprema kvartalnu poresku prijavu

Završio si projekat za klijenta iz inostranstva, novac je legao na račun, a ti ne znaš da li odmah treba da prijaviš prihod, koliko poreza ide i koji rok te čeka. Frilenseri u Srbiji nemaju poresko rešenje koje dolazi na adresu: sami obračunavate, sami prijavljujete i sami plaćate. Dobra vest je da pravila nisu komplikovana kad ih jednom razložiš po koracima.

Dve opcije samooporezivanja: šta se zapravo bira

Frilenser koji sam obračunava porez bira između opcije 1 i opcije 2, a razlika je u normiranim troškovima i stopi poreza. Kod opcije 1 porez je 20%, kod opcije 2 je 10%. U oba slučaja porez se računa na bruto prihod u kvartalu umanjen za normirane troškove (izvor: portal Frilenseri Poreske uprave, najčešća pitanja).

Normirani troškovi su iznos koji ti zakon automatski priznaje kao trošak, bez računa i dokaza. Od 1. februara 2026. važe ovi iznosi:

Opcija 1 Opcija 2
Stopa poreza 20% 10%
Normirani troškovi po kvartalu 110.647 RSD 66.733 RSD uvećano za 34% bruto prihoda u kvartalu
Osnovica za porez prihod minus normirani troškovi prihod minus normirani troškovi

Iznosi su objavljeni u „Službenom glasniku RS", br. 6 od 23. januara 2026. i usklađuju se godišnje, pa pre svake prijave proveri aktuelne na portalu Frilenseri. Do 31. januara 2026. važili su stariji iznosi (107.738 i 64.979 RSD), a na nekim stranicama možeš naići i na još starije cifre. Ne oslanjaj se na njih.

Šta ovo znači u praksi: opcija 1 ima fiksan, veći normirani trošak i višu stopu. Opcija 2 ima niži fiksni deo, ali dodaje 34% tvog bruto prihoda, pa sa rastom prihoda normirani trošak raste, a stopa je upola manja. Koja je povoljnija zavisi od tvog kvartalnog prihoda, zato je vredi izračunati na realnim brojevima pre izbora.

Doprinosi: tu se najčešće greši

Porez je samo jedan deo računa. Uz njega ide i doprinos za PIO od 24%, a doprinos za zdravstveno osiguranje od 10,3% plaćaš samo ako nisi osiguran po drugom osnovu, na primer preko zaposlenja (izvor za zdravstveni doprinos: Biznis.rs).

Kod opcije 1 nema doprinosa za PIO ako je kvartalni prihod do 110.647 RSD. Kod opcije 2 postoji minimalni kvartalni doprinos za PIO od 36.934 RSD. Zvanični primer na portalu Frilenseri to lepo pokazuje: za kvartalni prihod od 60.000 RSD porez je 0, a doprinos za PIO 36.934 RSD.

Zaključak koji iz toga vadim kao kolega: ako ti prihodi po kvartalu nisu veliki ili su neravnomerni, minimalni doprinos kod opcije 2 može da bude veća stavka od samog poreza. Pre nego što se odlučiš, prođi kroz poslednja dva-tri kvartala i izračunaj obe opcije. Za doprinose za zdravstvo kod opcije 2 minimalna osnovica nije mi potvrđena iz zvaničnog izvora, pa tu proveri na portalu Frilenseri ili pitaj knjigovođu.

Kvartalne prijave: rokovi i kako teče postupak

Prijava se podnosi kvartalno, u roku od 30 dana od kraja kvartala. Porez se plaća najkasnije do isteka roka za prijavu.

Kvartal Rok za prijavu i plaćanje
I kvartal 30. april
II kvartal 30. jul
III kvartal 30. oktobar
IV kvartal 30. januar

Za treći kvartal 2026. krajnji rok je petak, 30. oktobar 2026. Prijava se podnosi na obrascu PP OPO-K, elektronski preko portala Frilenseri ili preko ePorezi (izvor: Bizportal).

Nekoliko stvari koje ljudi često pogrešno razumeju:

  • Nema rešenja. Poreska uprava ne donosi rešenje, ti sam obračunavaš i plaćaš.
  • Jedna prijava po kvartalu. Prijava objedinjuje sve prihode ostvarene u kvartalu, ne podnosi se za svaku uplatu klijenta posebno.
  • Uplatnica i QR kod. Posle uspešne prijave preko portala generišu se uplatnica i QR kod za plaćanje. Koristi baš njih, jer sadrže tačan račun i podatke za uplatu. Ja ovde namerno ne navodim račune, šifre plaćanja ni pozive na broj: uzmi ih sa uplatnice sa portala.
  • Kašnjenje se plaća. Zakasnela prijava povlači kamatu i prekršajnu odgovornost.

Obrazac PP OPO-K obavezan je od prijave za drugi kvartal 2023. godine, prema Pravilniku o poreskoj prijavi o obračunatom porezu samooporezivanjem.

Primer: isti prihod, dve opcije

Radi lakšeg razumevanja, evo ilustrativne računice sa okruglim iznosom. Pretpostavimo da je frilenser u jednom kvartalu zaradio 400.000 RSD bruto, osiguran je preko drugog posla (dakle nema zdravstvenog doprinosa) i računamo samo porez.

Opcija 1 Opcija 2
Bruto prihod 400.000 400.000
Normirani troškovi 110.647 66.733 + 34% od 400.000 = 66.733 + 136.000 = 202.733
Osnovica 289.353 197.267
Stopa 20% 10%
Porez 57.870,60 19.726,70

Ovo je samo ilustracija poreza, bez doprinosa za PIO, koji se obračunavaju posebno po pravilima iz prethodnog poglavlja. Zato ukupno opterećenje proveri na portalu Frilenseri ili sa knjigovođom. Poenta primera je da pri višim kvartalnim prihodima opcija 2 često daje mnogo manji porez, dok pri niskim prihodima minimalni PIO doprinos može da promeni sliku.

Samooporezivanje ili otvaranje preduzetnika (PR)

Samooporezivanje je najlakši ulaz: nema registracije firme, nema knjiga, samo kvartalna prijava. To ima smisla dok ti je rad povremen ili dok tek proveravaš da li ti freelance posao uopšte leži.

Otvaranje preduzetnika (PR) menja pravila igre: dobijaš svoj status, možeš da biraš paušalno oporezivanje, ali se vežeš za obaveze koje samooporezivanje nema. Za paušalca znam sledeće iz proverenih pravila: vodi se samo KPO knjiga, limit za paušal je 6.000.000 dinara prihoda u kalendarskoj godini, a prag za PDV je 8.000.000 dinara prometa u prethodnih 12 meseci. Paušalac može dobrovoljno da uđe u PDV, ali tada prestaje da bude paušalac i prelazi na oporezivanje po stvarnom prihodu uz poslovne knjige.

Šta ovde ne mogu da ti potvrdim, jer nemam zvaničan izvor: konkretne troškove, rokove i korake registracije preduzetnika u APR-u, kao ni da li i kada ti kao frilenseru fizičkom licu treba SEF. Ako ti je klijent javni sektor ili razmišljaš o PR-u, pitaj knjigovođu i proveri na efaktura.gov.rs. Takođe, rad za inostrane klijente i porez plaćen u inostranstvu imaju posebna pravila koja ovde ne razrađujem, pa tu ne improvizuj.

Praktično pravilo: ako ti prihod stabilno raste, imaš više stalnih klijenata ili ti trebaju fakture sa PDV-om, razgovor o PR-u je razuman. Ako je prihod povremen, samooporezivanje ti drži obaveze minimalnim.

Kako ovo rešava Fakturko

Najviše vremena kod kvartalnog obračuna ode na skupljanje podataka: ko ti je šta platio, kada i u kom iznosu. Fakturko ti u tome skida teret. Fakture praviš sa PDF-om i IPS QR kodom, a uvozom izvoda banke (CSV ili mejlom) aplikacija predlaže koja uplata pripada kojoj fakturi, a ti potvrđuješ. Tako na kraju kvartala jasno vidiš šta je naplaćeno, bez prelistavanja mejlova i izvoda. Račune troškova možeš da slikaš i pošalješ Faktoru na Telegramu, pa se čuvaju među dokumentima za knjigovođu.

Za poreska pitanja tu je Faktor, AI asistent kome pišeš na srpskom, u aplikaciji, na Telegramu ili WhatsApp-u, bez čitanja zakona. Važno je da znaš granice: Faktor ne podnosi PP OPO-K umesto tebe, a konačne iznose za prijavu i uplatu proveravaš na portalu Frilenseri.

Šta da uradiš ovog kvartala

Pre sledećeg roka prođi kroz kratku listu: saberi bruto prihode kvartala, izračunaj obe opcije na tim brojevima, proveri imaš li zdravstveno osiguranje po drugom osnovu, podnesi PP OPO-K preko portala Frilenseri i plati po generisanoj uplatnici pre isteka roka. Ako ti se prihodi ustale i rastu, vreme je za razgovor o PR-u sa knjigovođom.

A ako želiš da ti evidencija faktura i uplata ne pojede vikend pred svaki rok, isprobaj Fakturko — registracija je besplatna, a probni period traje 90 dana, bez kartice.

Napomena: tekst je informativan i ne zamenjuje savet poreskog stručnjaka. Iznose, stope i rokove uvek proveri na portalu Frilenseri Poreske uprave, jer se normirani troškovi usklađuju svake godine.

Česta pitanja

Koje su opcije samooporezivanja za frilensere u Srbiji?

Frilenser bira između opcije 1 i opcije 2. Kod opcije 1 porez je 20%, a kod opcije 2 je 10%, i u oba slučaja se računa na bruto prihod u kvartalu umanjen za normirane troškove. Opcija 1 ima fiksan, veći normirani trošak, a opcija 2 niži fiksni deo uvećan za procenat od prihoda. Aktuelne iznose proveri na portalu Frilenseri Poreske uprave.

Do kada frilenser mora da podnese kvartalnu poresku prijavu?

Prijava se podnosi kvartalno, u roku od 30 dana od kraja kvartala, a porez se plaća najkasnije do isteka tog roka. To znači da su rokovi 30. april, 30. jul, 30. oktobar i 30. januar. Prijava se podnosi na obrascu PP OPO-K, elektronski preko portala Frilenseri ili ePorezi. Kašnjenje povlači kamatu i prekršajnu odgovornost.

Šta su normirani troškovi kod samooporezivanja frilensera?

Normirani troškovi su iznos koji ti zakon automatski priznaje kao trošak, bez računa i dokaza. Oni se oduzimaju od bruto prihoda u kvartalu, a na tako dobijenu osnovicu se obračunava porez. Iznosi se usklađuju godišnje i objavljuju u Službenom glasniku, pa pre svake prijave proveri aktuelne na portalu Frilenseri Poreske uprave.

Koje doprinose plaća frilenser pored poreza?

Pored poreza, plaća se doprinos za PIO od 24%, a doprinos za zdravstveno osiguranje od 10,3% samo ako frilenser nije osiguran po drugom osnovu, na primer preko zaposlenja. Kod opcije 2 postoji minimalni kvartalni doprinos za PIO, koji kod nižih ili neravnomernih prihoda može biti veći od samog poreza. Tačne iznose proveri na portalu Frilenseri ili kod knjigovođe.

Da li je bolje samooporezivanje ili otvaranje preduzetnika?

Samooporezivanje je najlakši ulaz jer nema registracije firme ni knjiga, samo kvartalna prijava, pa ima smisla kod povremenog rada. Otvaranjem preduzetnika dobijaš svoj status i mogućnost paušalnog oporezivanja, ali preuzimaš obaveze koje samooporezivanje nema, poput vođenja KPO knjige. Za konkretnu odluku izračunaj obe varijante na svojim prihodima i posavetuj se sa knjigovođom.