Ugovor o delu ili preduzetnik: računica za honorar

Frilenser za laptopom poredi ugovor o delu i poslovanje kao preduzetnik

Firma ti nudi honorarni posao i pita da li možeš da pošalješ fakturu. Nemaš registrovanu radnju, pa ugovor o delu deluje kao lakši put — dok ne pokušaš da utvrdiš koliko će ti ostati od dogovorenog iznosa. Pre nego što otvoriš preduzetničku radnju zbog tog posla, proveri dve stvari: da li ugovor o delu uopšte odgovara poslu i koliko će meseci posao trajati.

Prvo proveri da li je ugovor o delu pravi osnov

Ugovor o delu nije opšti naziv za svaki honorarni posao. Prema članu 199. Zakona o radu, odnosi se na samostalno izvršenje određenog posla van delatnosti poslodavca. Zato izbor ne počinje poređenjem poreskih iznosa, nego opisom onoga što ćeš zaista raditi.

Recimo da mala firma angažuje osobu da joj napravi ilustraciju za jednokratnu internu publikaciju. Postoji određen rezultat koji treba predati, a posao se obavlja samostalno. To je vrsta angažmana za koju ima smisla razmotriti ugovor o delu — uz proveru konkretnih okolnosti.

Drugačija je situacija ako firma nekoga angažuje da iz dana u dan radi njen redovan posao, po njenom rasporedu i kao deo njenog tima. Nazvati taj odnos „ugovorom o delu“ ne rešava pitanje da li je to odgovarajući pravni osnov. Isto tako, otvaranje preduzetničke radnje i izdavanje fakture ne pretvara automatski odnos koji liči na radni odnos u samostalno poslovanje.

Poreska uprava u svom Biltenu CVPO ugovor o delu opisuje kroz „samostalno izvršenje određenog posla“. Ta kratka formulacija je dobar početni test: šta je konkretan posao, koji rezultat predaješ i koliko samostalno odlučuješ kako ćeš do njega doći?

Ako si frilenser koji povremeno prihvata odvojene projekte, odgovor može biti drugačiji od odgovora osobe koja svakog meseca radi isti posao za istog nalogodavca. Pre računice zapiši obim posla, način rada i ko je naručilac. Ako si u dilemi oko osnova angažovanja, proveri ugovor sa knjigovođom ili pravnikom pre potpisivanja.

Koliko ostaje od ugovora o delu: primer obračuna

Kod ugovora o delu nije dovoljno znati samo dogovoreni „bruto honorar“. Za računicu su bitni osnovica na koju se primenjuju porez i doprinosi i podatak da li je primalac naknade zdravstveno osiguran po drugom osnovu. Isplatilac obračunava obaveze i podnosi elektronsku prijavu PPP-PD pre isplate fizičkom licu.

Prema navedenom biltenu Poreske uprave, prihod po ugovoru o delu spada u druge prihode iz člana 85. Zakona o porezu na dohodak građana. Bilten navodi normirane troškove od 20% bruto prihoda, poresku stopu od 20%, doprinos za PIO od 24% i doprinos za zdravstveno osiguranje od 10,3%. Zdravstveni doprinos se ne plaća ako je primalac osiguran po drugom osnovu.

Evo ilustracije za bruto honorar od 100.000 dinara, obračunate prema osnovici i stopama koje navodi taj bilten:

Stavka Osiguran po drugom osnovu Nije osiguran po drugom osnovu
Dogovoreni bruto honorar 100.000 din. 100.000 din.
Osnovica nakon normiranih troškova 80.000 din. 80.000 din.
Porez 16.000 din. 16.000 din.
Doprinos za PIO 19.200 din. 19.200 din.
Doprinos za zdravstveno osiguranje Ne plaća se po ovom osnovu 8.240 din.
Iznos koji ostaje u ovom primeru 64.800 din. 56.560 din.

Ovo nije ponuda „toliko će ti sigurno leći na račun“. U dostupnim materijalima Poreske uprave postoji neslaganje oko osnovice za doprinose po ugovoru o delu. Tabela prati noviji bilten naveden u istraživanju za ovaj tekst, ali pre ugovaranja neto iznosa traži od isplatioca obračun za tvoj slučaj i proveru važećih pravila kod knjigovođe ili Poreske uprave. Status osiguranja nije detalj koji treba nagađati.

Važno je i ko izgovara iznos. Ako ti firma kaže „budžet nam je 100.000 dinara bruto“, pitaj koliko od toga predstavlja tvoju isplatu. Ako ti obeća određeni neto honorar, njen ukupan trošak neće biti isti kao taj neto iznos. Za fer poređenje sa fakturom preduzetnika, polazna tačka treba da bude isti ukupan budžet naručioca, a ne bruto iznos na jednoj strani i neto iznos na drugoj.

Šta se menja kada otvoriš preduzetničku radnju

Preduzetnik naručiocu izdaje fakturu za obavljeni posao, ali preuzima i obaveze koje ne zavise nužno od toga da li je tog meseca naplatio projekat. Kod paušalnog oporezivanja Poreska uprava utvrđuje obaveze pojedinačnim rešenjem, koje stiže u poresko sanduče na ePorezima. Obaveze po rešenju plaćaju se do 15. u mesecu za prethodni mesec.

Zato pitanje „koliki honorar treba da imam da bi mi se isplatio paušal?“ nema isti odgovor za sve. Iznos iz rešenja nije jedinstven za svakog paušalca. Na računicu utiču i delatnost, uslovi za paušalno oporezivanje, drugi troškovi poslovanja i broj meseci tokom kojih će radnja biti aktivna.

Ako tek osnivaš preduzetnika, opredeljenje za paušalno oporezivanje radi se prilikom registracije u APR-u. APR omogućava i elektronsko osnivanje, a na stranici o naknadama navodi naknadu za registraciju osnivanja od 2.500 dinara. Ta jednokratna naknada, međutim, nije glavni trošak u poređenju sa povremenim honorarom. Presudniji su mesečne obaveze i to koliko dugo očekuješ prihode.

Postoje i uslovi za izbor paušala. Prema poreskom informatoru Poreske uprave, pravo na paušal nije dostupno za sve delatnosti, a relevantan je i promet: granica od 6.000.000 dinara za paušal nije isto što i prag od 8.000.000 dinara prometa u prethodnih 12 meseci relevantan za PDV. Ako preduzetnik postane obveznik PDV-a, prestaje da bude paušalac i prelazi na vođenje poslovnih knjiga. Nemoj praviti računicu za paušal dok ne proveriš da li za njega uopšte ispunjavaš uslove.

Ako već imaš preduzetničku radnju i plaćaš obaveze po rešenju, računica za dodatni projekat izgleda drugačije nego kada tek razmišljaš o osnivanju. Za postojeću radnju pitaj se koje dodatne obaveze i troškove taj posao stvara. Za novu radnju moraš da računaš i mesece kada projekata možda neće biti.

Kada faktura može biti povoljnija — a kada ne

Preduzetnik može bolje proći kada ima dovoljno redovnih poslova da pokrije mesečne obaveze i druge troškove poslovanja. Ugovor o delu može biti jednostavniji za odgovarajući, povremeni angažman, naročito kada ne znaš kada stiže sledeći posao. Ne postoji pouzdan univerzalni iznos honorara na kom se odnos preokreće.

Napravi računicu za period u kom realno očekuješ posao. U nju unesi podatke koje možeš da proveriš, a ne „tipičan paušal“ koji je neko pomenuo:

Pitanje Ugovor o delu Preduzetnik
Da li ovaj oblik odgovara poslu? Proveri da li je reč o samostalnom, određenom poslu van delatnosti poslodavca. Proveri da li posao zaista obavljaš samostalno, uključujući rizik testa samostalnosti.
Koliki je budžet naručioca? Traži obračun ukupnog troška i iznosa za isplatu. Utvrdi iznos koji ćeš fakturisati i očekivanu naplatu.
Šta znaš o obavezama? Proveri obračun za svoj status osiguranja. Koristi svoje poresko rešenje ili proverenu procenu za planiranu delatnost.
Šta ako narednog meseca nema posla? Nema nove isplate po tom ugovoru. U računicu i dalje uključi obaveze vezane za aktivno poslovanje.
Ko vodi administraciju? Isplatilac obračunava naknadu i podnosi PPP-PD. Ti vodiš svoje poslovanje, izdaješ fakture i pratiš obaveze.

Uzmi primer frilensera koji dobije ponudu za jedan izdvojen projekat, ali nema dogovorene sledeće poslove. Čak i ako izdavanje fakture izgleda povoljnije za tu jednu isplatu, otvaranje radnje samo zbog nje može promeniti rezultat kada doda mesece bez prihoda. Tu je posebno važno proveriti da li ugovor o delu odgovara samom poslu i zatražiti konkretan obračun od firme.

Sada zamisli paušalca koji već radi za nekoliko klijenata i dobija još jedan projekat. On ne odlučuje da li će tek otvoriti radnju: već posluje i već ima rešenje Poreske uprave. Poređenje „ceo mesečni paušal naspram jednog honorara“ zato mu ne govori mnogo. Relevantnije je koliko će fakturisati za novi posao, da li nastaju dodatni troškovi i može li ga obaviti u okviru svog stvarnog, samostalnog poslovanja.

Za malu firmu koja naručuje posao, razlika nije samo u papiru koji dobija. Kod ugovora o delu ona kao isplatilac ima obavezu obračuna i prijave pre isplate. Kod saradnje sa preduzetnikom dobija fakturu, ali treba da razume kakva je saradnja u praksi. Ako je plan da ista osoba radi kao član njenog tima, samo sa fakturom umesto zarade, obe strane treba da provere pravni i poreski rizik pre dogovora.

Provera pre nego što prihvatiš ponudu

Najkorisnija računica je ona koju možeš da pokažeš naručiocu ili knjigovođi i pitaš: „Da li poredimo isti posao i isti budžet?“ Kreni od ovih koraka, ovim redom.

Opiši posao bez poreskih termina. Zapiši šta tačno predaješ, ko određuje način rada, da li radiš za više klijenata i da li je angažman izdvojen projekat ili stalni deo poslovanja naručioca. Tek zatim proveri koji osnov saradnje dolazi u obzir.

Traži ponudu sa jasno označenim iznosom. „Honorar“ može značiti iznos koji firma ukupno izdvaja ili iznos koji očekuješ da primiš. Zamoli firmu da razdvoji te pojmove. Za ugovor o delu traži obračun prema tvom statusu osiguranja, umesto da neto iznos izvodiš iz tuđeg primera.

Za preduzetnika posmatraj čitav očekivani period, ne prvu fakturu. Ako već posluješ, uzmi svoje poresko rešenje i poznate poslovne troškove. Ako tek planiraš osnivanje, proveri uslove za delatnost i način oporezivanja kod Poreske uprave ili knjigovođe. Uključi i mogućnost da naplata kasni ili da između projekata nema prihoda.

Proveri test samostalnosti. Poreska uprava navodi da ispunjenje najmanje pet od devet kriterijuma može dovesti do toga da se prihod preduzetnika od nalogodavca oporezuje kao drugi prihod, bez umanjenja za normirane troškove. To nije test koji treba svesti na pitanje „imam li još jednog klijenta?“ Ako ćeš pretežno raditi za jednog naručioca, prođi stvarne uslove saradnje sa stručnjakom pre nego što zasnuješ celu odluku na paušalnoj računici.

Razdvoji fakturu od SEF obaveze. Paušalac van PDV-a nema opštu obavezu da svaku fakturu šalje kroz SEF. Kada fakturiše javnom sektoru, SEF je bitan; kod privatnih firmi važan je i njegov status dobrovoljnog korisnika. Proveri kome fakturišeš pre izbora načina slanja. Ako ti treba polazna forma dokumenta za posao koji se ne šalje na SEF, može pomoći obrazac fakture, ali obrazac ne odlučuje koji poreski ili ugovorni osnov smeš da koristiš.

Ovaj tekst služi za orijentaciju, ne kao individualni poreski ili pravni savet. Konačan obračun i oblik angažovanja proveri prema svom statusu, važećim pravilima i konkretnom ugovoru.

Fakturisanje kada radiš kao preduzetnik

Ako odlučiš da posluješ kao preduzetnik, izdavanje faktura ne mora da bude razlog da odustaneš od te opcije. U Fakturku možeš da napraviš fakturu sa IPS QR kodom, popuniš podatke o kupcu pretragom APR-a i pošalješ fakturu mejlom. Za posao koji zahteva SEF, fakturu možeš da pošalješ iz aplikacije.

Faktoru možeš da napišeš ili izgovoriš šta treba da pripremi — u aplikaciji, na Telegramu ili WhatsApp-u. On priprema fakturu ili slanje, a ti potvrđuješ pre nego što faktura ode. To olakšava deo oko fakturisanja, ali ne zamenjuje poresko rešenje, proveru testa samostalnosti niti savet knjigovođe.

Ugovor o delu i preduzetnička radnja nisu dva različita načina da naplatiš isti posao po izboru povoljnijeg poreza. Prvo utvrdi kakva je saradnja, zatim uporedi iznose koje ćeš stvarno primiti i obaveze koje preuzimaš tokom celog perioda rada. Ako se odlučiš za preduzetnika, registruj se besplatno i isprobaj Fakturko tokom probnog perioda, bez kartice.

Česta pitanja

Da li mogu da radim honorarno preko ugovora o delu?

Ugovor o delu može biti odgovarajući osnov za samostalno izvršenje određenog posla van delatnosti poslodavca. Važno je šta konkretno radiš, koji rezultat predaješ i koliko samostalno organizuješ rad. Ako posao liči na redovan rad u timu naručioca, proveri odgovarajući osnov angažovanja sa knjigovođom ili pravnikom.

Kako da saznam koliko će mi ostati od honorara po ugovoru o delu?

Iznos koji dobijaš zavisi od obračuna poreza i doprinosa, kao i od toga da li si zdravstveno osiguran po drugom osnovu. Dogovoreni bruto honorar zato nije isto što i iznos za isplatu. Traži od isplatioca obračun za svoj slučaj, a važeća pravila proveri kod knjigovođe ili Poreske uprave.

Da li moram da plaćam zdravstveni doprinos po ugovoru o delu ako sam već osiguran?

Prema pravilima navedenim u članku, zdravstveni doprinos po ugovoru o delu ne plaća se ako je primalac honorara osiguran po drugom osnovu. Status osiguranja zato utiče na obračun i ne treba ga pretpostavljati. Proveri svoj status i obračun sa isplatiocem, knjigovođom ili Poreskom upravom.

Da li mi se više isplati ugovor o delu ili da otvorim paušalnu radnju?

Odgovor zavisi od vrste posla, očekivanog trajanja angažmana i obaveza koje bi imao kao preduzetnik. Za poređenje koristi isti ukupan budžet naručioca, pa uporedi isplatu po ugovoru o delu sa obavezama i troškovima radnje. Da li ispunjavaš uslove za paušal i kolike bi bile tvoje obaveze, proveri kod Poreske uprave ili knjigovođe.

Ako otvorim preduzetničku radnju, da li je dovoljno da klijentu pošaljem fakturu?

Faktura sama po sebi ne znači da je odnos sa naručiocem samostalno poslovanje. Ako radiš njegov redovan posao po njegovom rasporedu i kao deo tima, potrebno je proveriti odgovarajući pravni osnov. Kao preduzetnik imaš i poslovne obaveze koje ne zavise nužno od naplate konkretnog projekta, pa se pre odluke posavetuj sa knjigovođom ili pravnikom.