Mala preduzeća 2025: manje dobiti, isti troškovi

Vlasnik male firme za radnim stolom pregleda finansijske izveštaje i fakture

Prvi kvartal se završio, knjigovođa je predao izveštaj, a u tvom malom d.o.o. brojka ispod crte je manja nego lane. Nisi jedini — ovo je 2025. za većinu malih preduzeća u Srbiji. Pitanje je šta ćeš da uradiš da se 2026. ne završi isto.

Šta pokazuju podaci APR-a za 2025.

Prema podacima Agencije za privredne registre, u 2025. godini u Srbiji je poslovalo 15.656 malih preduzeća, koja su zapošljavala 326.076 ljudi i zajedno ostvarila 203,6 milijardi dinara pozitivnog neto rezultata (oko 1,73 milijarde evra). To zvuči kao dobra godina — dok ne uporediš.

Godinu ranije, mala preduzeća su ostvarila 209,5 milijardi dinara neto dobiti. Pad je 2,8 odsto, i to uprkos tome što je broj samih firmi u ovoj kategoriji porastao za 2,1 odsto. Više firmi, manje ukupne dobiti — a broj zaposlenih u malim firmama pao je sa 337.916 na 326.076, dakle 3,5 odsto manje radnika.

Kad se pogleda cela privreda, slika je drugačija. APR javlja da je privreda Srbije u 2025. ostvarila ukupan pozitivan neto rezultat od 957,6 milijardi dinara, što je 10,9 odsto više nego godinu ranije. Dakle privreda kao celina raste, srednja privredna društva su ostvarila 213,3 milijarde dobiti, preduzetnici 79,2 milijarde (rast od 1,3 odsto) — a upravo mala privredna društva, u smislu Zakona o računovodstvu, su ta koja su pogoršala rezultat.

Segment privrede 2025. Broj firmi Zaposleni Neto rezultat
Mikro pravna lica 92.789 200.305 2,6 mlrd RSD
Mala preduzeća 15.656 326.076 203,6 mlrd RSD (-2,8%)
Srednja preduzeća 2.598 295.855 213,3 mlrd RSD
Preduzetnici 120.168 240.419 79,2 mlrd RSD (+1,3%)
Privreda ukupno 957,6 mlrd RSD (+10,9%)

Izvori: APR (podaci preneli Tanjug, Danas, Forbes N1).

Zašto mala firma trpi više nego mikro i srednja

Mala privredna društva su u čudnoj zoni. Prevelika su da funkcionišu kao „jedan čovek + knjigovođa" (što mikro može), a premala da imaju svog CFO-ja, pravnika i naplatnog referenta (što srednja i velika imaju). Kad se privreda uspori, one to prve osete jer:

  • Nose ceo administrativni aparat na leđima direktora. Mala firma ima iste obaveze prema SEF-u, Poreskoj upravi i APR-u kao velika firma, ali bez tima koji to radi.
  • Zavise od nekoliko velikih kupaca. Kad jedan kasni 60 dana, cela likvidnost trpi.
  • Nemaju prostor za greške u naplati. Zaboravljena faktura ili nesparen izvod odmah znače manjak keša krajem meseca.

Zanimljivo je da su mala privredna društva u 2025. imala najveći pozitivan neto obrtni kapital među svim grupama — 763,5 milijardi dinara. Znači kapital postoji, ali se topi kroz operativne troškove i sporu naplatu. Dobit pada dok obrt raste, što je klasičan znak da se marže stanjuju.

Za razliku od njih, preduzetnici (uključujući paušalce) su blago porasli — 1,3 odsto više dobiti. Manje su, ali su i lakši za upravljanje.

Koja mala firma se stvarno zove „mala"

Da bi ovo bilo korisno, treba znati o čemu tačno pričamo. Prema Zakonu o računovodstvu, pravna lica se razvrstavaju na mikro, mala, srednja i velika prema kombinaciji kriterijuma: prosečan broj zaposlenih, poslovni prihod i vrednost aktive. Mala pravna lica su ona koja ne prelaze granične vrednosti dva od tri kriterijuma, a tačne pragove i aktuelne iznose proveri kod knjigovođe, jer se ažuriraju.

U grupu koja je pala u 2025. spadaš samo ako si u tom srednjem sloju između mikro i srednjih — i to je sloj gde je najteže optimizovati troškove jer nemaš ekonomiju obima velike firme, a izgubio si fleksibilnost mikro biznisa.

Gde curi novac u tipičnoj maloj firmi

Kad direktor male firme sedne da vidi gde ide keš, obično nalazi tri velika curka:

1) Administracija fakturisanja i naplate. Neko izda fakturu, neko drugi je pošalje kupcu, treći prati da li je stigla u SEF, četvrti zove kupca kad kasni. U maloj firmi to je realno nekoliko osoba koje deo vremena rade posao koji se može automatizovati.

2) Kašnjenja u naplati. Ako ti prosečan kupac plaća 45 dana umesto ugovorenih 30, na godišnjem nivou 15 dana keša ti stoji „u vazduhu". Pri prihodu od 500.000 evra to je oko 20.000 evra koji stalno rade za kupca, a ne za tebe.

3) Kazne i propuštene prilike zbog rokova. Zakon o elektronskom fakturisanju propisuje kazne za pravno lice od 200.000 do 2.000.000 dinara, za preduzetnika od 50.000 do 500.000 dinara, a za odgovorno lice od 50.000 do 150.000 dinara. Jedna zaboravljena faktura ili neevidentiran PDV može progutati mesečnu dobit malog biznisa.

SEF, obaveze i rokovi koje ne smeš da promašiš

Obaveza izdavanja i čuvanja e-fakture između subjekata privatnog sektora (B2B) u Srbiji primenjuje se od 1. januara 2023. Kad ti neko pošalje ulaznu fakturu preko SEF-a, moraš da je prihvatiš ili odbiješ u zakonskom roku — tačan broj dana i posledice prećutnog postupanja proveri u aktuelnim propisima na efaktura.gov.rs, jer se detalji podzakonskih akata menjaju.

To znači dve stvari:

  • Kad ti pošalju fakturu, sat kuca. Ako je propustiš u haosu inboxa, ulaziš u problem.
  • Kad ti neko ne odgovori u roku, moraš da znaš šta dalje — proveri aktuelnu proceduru na efaktura.gov.rs.

Pravi portal je efaktura.mfin.gov.rs (a informativni efaktura.gov.rs). Prijava ide preko eID naloga visokog nivoa pouzdanosti na eid.gov.rs. Ne postoje domeni „efakture.gov.rs" ni „sef.gov.rs" — ako ti neko kaže da tamo nešto radiš, greška je.

Statusi fakture koje ćeš viđati u SEF-u: Nova, Pregledana, Poslata, Prihvaćena, Odbijena, Otkazana, Stornirana, Greška. Status „plaćena" ne postoji u SEF-u — plaćanje pratiš u svojoj evidenciji ili preko izvoda banke.

Rok za dostavljanje redovnog godišnjeg finansijskog izveštaja za 2025. godinu, za obveznike sa poslovnom godinom jednakom kalendarskoj, bio je 31. mart 2026. Ako imaš drugačiju poslovnu godinu ili prosto knjigovodstvo, proveri poseban rok kod knjigovođe.

Šest poteza koje mala firma može da napravi u 2026.

Ovo nisu generalne floskule — ovo je ono što stvarno pomera brojku ispod crte:

1) Skrati ciklus naplate za 5–10 dana. Ne trebaš 10 dana, dovoljno je 5. Automatski podsetnik kupcu na dan dospeća, pa još jedan sedam dana kasnije. Ovo je najjeftinija intervencija — trošak je nula, efekat na keš je merljiv već u prvom kvartalu.

2) Sparuj izvod sa fakturama nedeljno, ne mesečno. Ako ti šef računovodstva sparuje izvod jednom mesečno, prosečno kasniš dve nedelje sa saznanjem ko je platio. Ne možeš da zoveš kupca za dug ako ne znaš da nije platio.

3) Ponavljajuće fakture stavi na šablon. Ako svakog meseca istom kupcu izdaješ istu fakturu za pretplatu, održavanje ili zakup — to ne sme da bude ručni posao. Šablon plus automatsko generisanje, pa samo potvrda pre slanja.

4) Ulazne SEF fakture prihvataj u roku, ne u poslednjem trenutku. Napravi pravilo: svaki utorak i petak neko proverava Inbox u SEF-u. Ako čekaš do poslednjeg dana, jedan bolestan referent te košta kazne.

5) Digitalizuj račune za troškove. Slikaj račun čim ga dobiješ, ne kad prođe mesec. Račun koji je zgužvan u novčaniku pola meseca često ne stigne do knjigovođe.

6) Paket za knjigovođu šalji redovno. Ne zovi knjigovođu 30. u mesecu s pitanjem „šta fali". Napravi ritam — svake nedelje ili dve, kompletan paket faktura i dokumenata na mejl.

Konkretan primer: mala trgovinska firma

Uzmi realnu firmu — trgovinska d.o.o. sa 14 zaposlenih, prihod oko 600.000 evra godišnje, marža 8 odsto. Neto dobit u dobroj godini oko 48.000 evra.

Šta pojede tu marginu u lošoj godini:

  • Dva veća kupca kasne prosečno 25 dana. To je oko 8.000 evra vezanog kapitala kroz godinu.
  • Referent za administraciju provede oko 30% vremena na fakturisanje, slanje i praćenje SEF-a. Bruto trošak tog vremena je merljiv, i može se osloboditi za komercijalu.
  • U toku godine dve fakture su „propale" u SEF greškama i završile kao propušten PDV odbitak — konkretan gubitak.

Ako ova firma skrati ciklus naplate za 7 dana, automatizuje pripremu ponavljajućih faktura i uvede redovnu proveru SEF Inbox-a, ne treba ništa spektakularno da bi vratila 2–3% marže. U kontekstu pada dobiti od 2,8% na nivou cele grupe, to je preokret.

Za mnoge male firme koje rade sa fizičkim licima, dodavanje IPS QR koda na fakturu je još jedna sitnica koja skraćuje naplatu — kupac skenira i plaća, bez prekucavanja poziva na broj.

Paušalci i frilenseri u istom talasu

Ako si paušalac koji fakturiše malim firmama, ovo se tebe direktno tiče: kad tvom kupcu pada dobit, tvoja faktura je prva koja čeka. Paušalac van PDV-a nije obavezan da šalje fakture na SEF prema privatnim firmama (osim ako se dobrovoljno registruje, u kom slučaju obaveza traje tekuću i narednu kalendarsku godinu). Ali kad fakturišeš javnom sektoru — obaveza je da fakturu pošalješ preko SEF-a.

Za paušalca van PDV-a, na e-fakturi se koristi kategorija SS sa osnovom PDV-RS-33 (član 33. Zakona o PDV-u). Nikako „O" ni „oslobođenje" — to su druge kategorije koje se koriste u drugačijim situacijama.

Ako paušalac razmišlja da pređe prag od 6 miliona dinara prihoda (limit za paušal) ili 8 miliona (prag za PDV), treba da zna da se time menja režim: prelazi na oporezivanje po stvarnom prihodu i vodi poslovne knjige, po Zakonu o porezu na dohodak građana. To nije samo formalnost — to je potpuno drugi način vođenja firme.

Za brzu proveru poreskog dela računa, možeš iskoristiti PDV kalkulator pre nego što pošalješ fakturu ili predračun kupcu.

Kako ovo izgleda u praksi sa Fakturkom

Kad direktor male firme prvi put vidi kako izgleda kad svih ovih šest poteza rade zajedno, obično kaže istu stvar — „zašto ovo nismo radili ranije". Fakturko rešava upravo ovaj sloj: pripremaš fakture i predračune sa PDF-om i IPS QR kodom, šalješ ih kupcu mejlom ili direktno na SEF (uvek uz tvoju potvrdu), a ulazne SEF fakture stižu u Inbox aplikacije gde ih prihvataš ili odbijaš na vreme. Ponavljajuće fakture rade po šablonu koji ti podesiš, a podsetnike za neplaćene fakture uključuješ sam.

Naplata postaje merljiva: uvezeš izvod banke, Fakturko predloži koja uplata pripada kojoj fakturi, ti potvrdiš, i odmah vidiš ko još duguje. Ako radiš i sa AI asistentom Faktorom preko Telegrama ili WhatsApp-a, glasovnom porukom u kolima kažeš „napravi fakturu za Kompaniju X, 1.200 evra, konsalting u martu" — Faktor je pripremi, ti potvrdiš, i faktura ide kupcu. Paket za knjigovođu ide mejlom po rasporedu, bez zvanja i traženja fascikli.

Šta uraditi sledeće nedelje

Podaci APR-a za 2025. su jasan signal: mala preduzeća su ušla u fazu gde svaki procenat marže ima značaj. Ne rešava se pad dobiti novim proizvodom niti agresivnom prodajom — rešava se time što ne dozvoljavaš da ti novac curi kroz sporu naplatu, propuštene SEF rokove i administraciju koja pojeda ljude umesto da im ustupi vreme za posao koji donosi prihod.

Prvi konkretan korak je jednostavan: pogledaj koliko dana prosečno kasne tvoji kupci, koliko ulaznih SEF faktura ti stoji neprihvaćeno, i koliko puta si prošlog meseca ručno prekucavao istu fakturu. Ako je bilo koji od tih brojeva veći od nule — imaš prostora. Registracija je besplatna, probni period traje 90 dana sa punim pristupom, i možeš da vidiš kako izgleda kad SEF, naplata i knjigovođa rade u jednom mestu.

Česta pitanja

Kako se pravna lica razvrstavaju na mikro, mala, srednja i velika u Srbiji?

Prema Zakonu o računovodstvu, razvrstavanje se radi na osnovu kombinacije tri kriterijuma: prosečan broj zaposlenih, poslovni prihod i vrednost aktive. Malo pravno lice je ono koje ne prelazi granične vrednosti dva od tri kriterijuma. Tačne aktuelne pragove treba proveriti kod knjigovođe ili u važećem tekstu Zakona, jer se iznosi periodično ažuriraju.

Kolike su kazne za nepoštovanje Zakona o elektronskom fakturisanju?

Zakon o elektronskom fakturisanju propisuje kazne u rasponu za pravno lice, preduzetnika i odgovorno lice u pravnom licu, sa različitim minimalnim i maksimalnim iznosima. Kazna može značajno da premaši mesečnu dobit male firme, posebno ako se ponovi. Za tačne aktuelne iznose i uslove primene proveri tekst zakona i uputstva na efaktura.gov.rs ili konsultuj knjigovođu.

Koji je zvaničan portal za e-fakture u Srbiji?

Operativni portal za slanje i prijem e-faktura je efaktura.mfin.gov.rs, a informativni portal Ministarstva finansija je efaktura.gov.rs. Prijava se vrši preko eID naloga visokog nivoa pouzdanosti koji se dobija na eid.gov.rs. Domeni poput 'efakture.gov.rs' ili 'sef.gov.rs' nisu zvanični i treba ih izbegavati.

Od kada je obavezno elektronsko fakturisanje između privatnih firmi u Srbiji?

Obaveza izdavanja i čuvanja elektronske fakture između subjekata privatnog sektora (B2B) primenjuje se od 1. januara 2023. godine. Od tog datuma svaka firma koja posluje sa drugim pravnim licima mora da izdaje i prima fakture kroz Sistem elektronskih faktura. Detalje o rokovima za prihvatanje ili odbijanje ulaznih faktura proveri na efaktura.gov.rs jer se podzakonski akti menjaju.

Zašto mala preduzeća trpe više od mikro i srednjih firmi kada se privreda uspori?

Mala preduzeća imaju iste administrativne obaveze prema SEF-u, Poreskoj upravi i APR-u kao velike firme, ali bez posebnog tima za finansije, pravo i naplatu. Često zavise od nekoliko velikih kupaca, pa kašnjenje jednog ozbiljno pogađa likvidnost. Nemaju ekonomiju obima velikih firmi ni fleksibilnost mikro biznisa, što stanjuje marže kada rastu troškovi ili se usporava naplata.