Frilenserski porez 2026: dva modela i kvartalna prijava

Frilenser za radnim stolom sa laptopom i poreskim dokumentima priprema kvartalnu prijavu poreza

Uplatiš dolar-dva sa strane, stigne ti pare od klijenta iz inostranstva, a onda shvatiš da te za to čeka prijava svaka tri meseca. I to čak i kad je prihod mali. Frilenseri u Srbiji biraju između samooporezivanja po dva modela i otvaranja preduzetničke radnje, a razlika se oseti i u džepu i u papirologiji.

Ko je zapravo "frilenser" za Poresku upravu

Frilenser je neformalan naziv za fizičko lice čiji prihod isplatilac ne oporezuje u Srbiji, najčešće klijent iz inostranstva. Sam izraz nije pravno definisan, pa ga Poreska uprava koristi opisno. U praksi to znači da porez i doprinose obračunavaš sam, odnosno samooporezuješ se.

Sistem samooporezivanja sa dva modela primenjuje se od 1. januara 2023, a uređen je izmenama Zakona o porezu na dohodak građana ("Sl. glasnik RS" 138/2022). Prihode ostvarene od drugog kvartala 2023. prijavljuješ na obrascu PP OPO-K.

Ovde postoje tri puta, i vredi ih razlikovati:

Samooporezivanje (Model A ili B) Preduzetnik paušalac
Ko obračunava Ti, svaki kvartal Poreska uprava rešenjem
Prijava PP OPO-K, kvartalno Obaveze prijave proveri na purs.gov.rs
Osnova Prihod umanjen za normirane troškove Paušalno utvrđen mesečni iznos
Dodatno Ništa, bez registracije Registracija radnje u APR-u

Paušalcu Poreska uprava rešenjem utvrđuje mesečni paušalni porez i tri doprinosa (PIO, zdravstveno, nezaposlenost). Frilenser samooporezivanjem ništa ne dobija rešenjem, već sam računa i sam uplaćuje. Za obaveze prijave paušalca proveri purs.gov.rs ili pitaj knjigovođu.

Dva modela: kako se razlikuju

Prvi model (često se zove Model A) i drugi model (Model B) razlikuju se u tome koliko troškova ti država "prizna" bez dokaza. Ne moraš da čuvaš račune za troškove, ali dobijaš fiksni normirani iznos.

Model A (prvi model) Model B (drugi model)
Normirani troškovi u 2026. 110.647 RSD po kvartalu 66.733 RSD plus 34% bruto prihoda u kvartalu
Stopa poreza 20% 10%
Doprinos za PIO 24% 24%
Doprinos za zdravstvo 10,3% 10,3%

Iznosi normiranih troškova usklađuju se svake godine. Od 1. februara 2026. fiksni deo za drugi model porastao je sa 64.979 na 66.733 dinara, a za prvi model sa 107.738 na 110.647 dinara. Za 2027. vrednosti još nisu poznate, pa ih proveri pre prve prijave u novoj godini.

Stope i iznose proveri na obaveštenjima Poreske uprave (purs.gov.rs) pre svake prijave, jer se menjaju. Za doprinose koji se plaćaju minimalno nemoj verovati jednom blogu, uključujući i ovaj: čitaj zvanična obaveštenja ili pitaj knjigovođu.

Doprinos za zdravstveno osiguranje plaća se samo ako nisi zdravstveno osiguran po drugom osnovu, na primer kao zaposleni. Ako imaš redovan posao, zdravstveni doprinos na frilens prihod najverovatnije otpada, ali to potvrdi sa knjigovođom za svoju situaciju.

Šta se bolje isplati

Nema jednog tačnog odgovora, ali logika je prosta. Normirani troškovi su, gruba slika, "popust" na osnovicu. Model koji ti ostavlja manju oporezivu osnovicu uz nižu stopu obično je povoljniji kad ti je prihod veći. Kad je prihod mali, fiksni deo prvog modela može da pojede celu osnovicu.

Ilustrativni primer, samo radi poređenja i sa okruglim brojevima: zamisli frilensera sa bruto prihodom od 500.000 RSD u kvartalu. U prvom modelu osnovica je prihod minus 110.647 RSD. U drugom je prihod minus (66.733 RSD plus 34% od 500.000 RSD). Razlika u osnovici, a zatim i stope poreza od 20% prema 10%, daju različit ukupan trošak. Tačan obračun uradi na svojim stvarnim brojevima, jer doprinosi i zdravstveno osiguranje menjaju sliku.

Dobra vest je da model ne biraš jednom za sva vremena. Model možeš birati za svaki kvartal posebno i menjati ga iz kvartala u kvartal. Ako ti jedan kvartal donese veliki projekat, a sledeći skoro ništa, možeš da prilagodiš izbor.

Kvartalna prijava korak po korak

Prijava PP OPO-K podnosi se kvartalno bez obzira na visinu prihoda. To znači da je dužan da je podnese i frilenser čiji prihod ne prelazi priznate troškove. "Nisam ništa zaradio preko troškova" nije razlog da preskočiš prijavu.

Rok je 30 dana od isteka kvartala, što znači 30. april, 30. jul, 30. oktobar i 30. januar. Rok za treći kvartal 2026. bio je 30. oktobar 2026. Četvrti kvartal 2026. ističe 30. januara 2027, a taj datum pada u subotu. Da li se rok tada pomera na prvi radni dan, proveri na purs.gov.rs, nemoj da pretpostavljaš.

Koraci su ovakvi:

  1. Skupi uplate za kvartal. Saberi sve prilive od klijenata za tri meseca.
  2. Preračunaj strane valute. Uplate u stranoj valuti preračunavaju se u dinare po srednjem kursu NBS na dan uplate. Zatim se svi iznosi saberu i unesu kao zbirni iznos u PP OPO-K.
  3. Izaberi model za taj kvartal. Možeš ga menjati od kvartala do kvartala.
  4. Podnesi prijavu. Preko portala ePorezi, preko portala Frilenseri ili poštom nadležnoj filijali Poreske uprave.
  5. Uplati. Nakon prijave preko portala frilenseri.purs.gov.rs generiše se uplatnica sa popunjenim podacima i QR kodom za plaćanje obaveze.

Zato ti nikad ne treba da ručno tražiš račun za uplatu ni poziv na broj. Portal ih popunjava, a ako ne koristiš portal, tačne podatke daje Poreska uprava ili tvoj knjigovođa. Ne kopiraj uplatne podatke sa foruma ni iz tuđih primera.

Ako prijavu podneseš kasno, Poreska uprava navodi novčanu kaznu od 5.000 do 150.000 dinara, a ako prihod nije prijavljen na vreme, obračunava se i kamata od dana dospelosti do dana plaćanja. Taj raspon potiče iz saopštenja Poreske uprave iz 2024, pa pre nego što računaš na njega, proveri da li važi i danas.

Kad ima smisla otvoriti preduzetničku radnju

Samooporezivanje je lako za početak: nema registracije, nema APR-a, samo kvartalna prijava. Ali kad prihod postane redovan i veći, preduzetnička radnja može da bude pametniji izbor, naročito ako imaš klijente u Srbiji koji traže fakturu.

Evo nekoliko situacija koje treba da te nateraju da razmisliš:

  • Klijenti traže račun ili fakturu. Fizičko lice bez registrovane delatnosti teško izdaje klasičnu fakturu srpskim firmama.
  • Prihod postaje stabilan. Paušalno oporezivanje ima granicu od 6.000.000 dinara prihoda godišnje.
  • Radiš sa javnim sektorom. Paušalac van PDV-a mora na SEF kad fakturiše javnom sektoru.

Pazi na dve različite granice, jer ih ljudi stalno mešaju: za paušalno oporezivanje važi 6.000.000 dinara, a prag za PDV je 8.000.000 dinara i prati se u prethodnih 12 meseci. To nisu isti brojevi i ne meri se isto.

Paušalac može dobrovoljno da se evidentira za PDV (a mora kad pređe prag od 8 miliona), ali tada prestaje da bude paušalac i prelazi na oporezivanje po stvarnom prihodu uz vođenje poslovnih knjiga. Ako ti PDV treba, računaj i na tu posledicu. Za brzu proveru osnovice možeš da iskoristiš PDV kalkulator.

Za paušalca u SEF-u važi i jedno pravilo koje se često pogrešno prepričava. Paušalac van PDV-a mora na SEF kad fakturiše javnom sektoru; prema privatnim firmama nije obavezan, osim ako se dobrovoljno registruje. Tvrdnja da je od 1. januara 2026. SEF obavezan za sve paušalce nije tačna. Ako izdaješ e-fakture kao paušalac van PDV-a, poreska kategorija je SS sa osnovom PDV-RS-33 (član 33. Zakona o PDV-u), a ne "O" niti "oslobođenje". Aktuelna pravila pročitaj na efaktura.gov.rs.

Najčešće greške frilensera

Većina problema ne dolazi od složenog zakona, nego od sitnica koje se nagomilaju.

Preskakanje prijave kad nema prihoda. Prijava se podnosi kvartalno bez obzira na visinu prihoda, pa praznina u evidenciji ne prolazi neprimećeno.

Pogrešan kurs. Ne važi kurs na dan kad si poslao fakturu, nego srednji kurs NBS na dan uplate. Ako sabiraš prilive iz više valuta, svaku uplatu preračunaj posebno pa tek onda sabiraj.

Miksanje frilensa i radnje. Ako si otvorio preduzetničku radnju, prihod iz nje ide kroz radnju, a ne kroz samooporezivanje. Drži evidenciju odvojeno.

Slepo praćenje starih iznosa. Normirani troškovi se usklađuju svake godine, pa iznos koji je važio prošle godine ne važi sada. Zato svaki kvartal proveri aktuelne vrednosti pre obračuna.

Zaboravljen zdravstveni doprinos. Ako nemaš drugi osnov osiguranja, doprinos za zdravstvo ulazi u obračun. Ako ga imaš, ne plaćaš ga dva puta.

Kako ovo rešava Fakturko

Najveći teret nije sam obračun, nego to što stalno moraš da pamtiš pravila, rokove i razlike između modela. Za to postoji AI asistent Faktor: pitaš ga na srpskom, pisanjem ili glasovnom porukom, u aplikaciji, na Telegramu ili na WhatsApp-u, bez čitanja zakona. Faktor objašnjava, a ti odlučuješ i potvrđuješ. Ništa ne ide samo od sebe.

Kad pređeš na preduzetničku radnju i počneš da izdaješ fakture, Fakturko pokriva ostatak posla: fakture i predračune sa IPS QR kodom, fakture u stranoj valuti sa srednjim kursom NBS za prikaz dinarske vrednosti, podatke o kupcu iz APR-a i slanje na SEF kad treba. Kontrolna tabla prikazuje koliko si fakturisao od početka godine i koliko si blizu limita. Fakturko ne radi tvoj poreski obračun niti prijavu PP OPO-K, pa tu i dalje računaš na portal Poreske uprave i knjigovođu. Pogledaj i predračun obrazac ako ti treba brz šablon za dogovor sa klijentom.

Šta dalje

Za većinu frilensera odluka se svodi na tri pitanja: koliki ti je prihod po kvartalu, da li ti trebaju fakture za klijente u Srbiji i da li planiraš da rastegneš posao preko 6 miliona godišnje. Ako je odgovor "mali prihod, stranci, bez fakture", samooporezivanje sa kvartalnom prijavom je dovoljno. Ako se priča menja, vreme je da razmisliš o radnji.

Prvi korak je uvek isti: pre sledeće prijave proveri aktuelne iznose na purs.gov.rs ili pitaj knjigovođu. Ako želiš da ti papirologija oko faktura, kurseva i klijenata ne uzima nedelje, isprobaj Fakturko, probni period je besplatan.

Napomena: tekst je informativan i ne zamenjuje savet poreskog savetnika ili knjigovođe. Iznose, stope i rokove uvek proveri na zvaničnim izvorima, jer se menjaju.

Česta pitanja

Koji su modeli samooporezivanja za frilensere u Srbiji?

Postoje dva modela samooporezivanja, često zvana Model A (prvi model) i Model B (drugi model). Razlikuju se u visini normiranih troškova koje ti država prizna bez dokaza i u stopi poreza. Modele možeš birati za svaki kvartal posebno. Aktuelne stope i iznose proveri na purs.gov.rs ili kod knjigovođe.

Da li frilenser mora da podnese kvartalnu prijavu i kad nema prihoda iznad troškova?

Da, prijava PP OPO-K podnosi se kvartalno bez obzira na visinu prihoda. Čak i ako ti prihod ne prelazi priznate normirane troškove, prijavu ne smeš da preskočiš. Podnosi se preko portala ePorezi, preko portala Frilenseri ili poštom nadležnoj filijali Poreske uprave. Ako nisi siguran u svoju situaciju, proveri na purs.gov.rs ili pitaj knjigovođu.

Do kada se podnosi prijava PP OPO-K za frilensere?

Rok je 30 dana od isteka kvartala, što znači 30. april, 30. jul, 30. oktobar i 30. januar. Ako rok padne na vikend ili praznik, da li se pomera na prvi radni dan treba da proveriš na purs.gov.rs. Za kašnjenje su predviđene novčane kazne i kamata, pa tačne iznose i važeća pravila proveri kod Poreske uprave.

Kako se preračunava prihod iz strane valute za prijavu frilensera?

Uplate u stranoj valuti preračunavaju se u dinare po srednjem kursu Narodne banke Srbije na dan uplate. Zatim se svi dinarski iznosi za kvartal saberu i unesu kao zbirni iznos u prijavu PP OPO-K. Kurs možeš da proveriš na sajtu NBS. Ako imaš više uplata u kvartalu, vodi evidenciju svake sa datumom, da bi obračun bio tačan.

Šta je razlika između samooporezivanja frilensera i preduzetnika paušalca?

Kod samooporezivanja sam obračunavaš porez i doprinose svaki kvartal i podnosiš prijavu PP OPO-K, bez registracije u APR-u. Paušalcu Poreska uprava rešenjem utvrđuje paušalni mesečni porez i doprinose, a za to je potrebna registracija radnje u APR-u. Preduzetnička radnja ima smisla kad prihod postane redovan i veći ili kad klijenti u Srbiji traže fakturu. Obaveze paušalca proveri na purs.gov.rs ili kod knjigovođe.